Nova kanalizacija ne sprječava poplave po Puli

Poplava u centru grada (M. ANGELINI)
Poplava u centru grada (M. ANGELINI)

"Od kada su rekonstruirali dio Zagrebačke ulice u Santorijevoj ulici je konstantno poplava za svake malo jače kiše. Posljednje dvije godine uslijed svake kiše voda se s prometnice prelijeva u stan i prostore. Kada je tako u stanu je alarm, dižemo sve što možemo, spašavamo što se da spasiti. Naručio sam brane za ulazna vrata jer ne znam više što mi je činiti, a veliki su problemi i na parkiralištu. Uslijed posljednjih velikih oborina 20. rujna čak je i vozilo ostalo pod vodom, odnosno, u njemu je bilo 15 centimetara vode. Od prve poplave ne čiste se rešetke slivnika, gljivice rastu na njima. Bio sam u gradskoj upravi 2012. godine i obećali su mi da će nastaviti s rekonstrukcijom u Santorijevoj ulici, međutim, prošle su dvije godine i ništa se ne dešava, ispričao nam je stanar s početka Santorijeve ulice.

Gljivice na neočišćenim slivnicima

Početkom rujna, na sjednici Gradskog vijeća, direktor Herculanee Igor Stari na upit vijećnice Gordane Ferenčić, kazao je da zbog izgradnje obalnog kolektora, te kanala slivnih voda Valmade - Dolinka, centar grada više ne bi trebao plivati, što je preneseno u više medija (može se provjeriti na internetu). Međutim, Stari sada ističe da na sjednici Gradskog vijeća nije izjavio da centar Pule neće plaviti s obzirom na čišćenje kanala u sustavu, što je vidljivo u zapisniku sjednice kao i na integralnoj snimci sjednice Gradskog vijeća koju je moguće pronaći na web stranicama Grada Pule www.pula.hr.

- Izjavio sam kako se određeni koraci sprječavanja plavljenja centra grada vide, ali to je još dug proces. Plavljenja su, osim uz izgrađenost i mogućnost apsorpcije oborinskog sustava odvodnje, zasićenost tla vodom od prethodnih oborina, plimu, vezana i uz intenzitet i trajanje kiše. Praktični pokazatelj je da veću ukupnu dnevnu količinu oborine (ali manjeg intenziteta) sustav oborinske odvodnje može svladati, a oborine vrlo velikog intenziteta, iako gledajući dnevnu količinu nisu toliko značajne, ali su kraćeg trajanja, izazovu plavljenje. Osim toga, svima je poznato da pogotovo ljetni pljuskovi značajno variraju u intenzitetu i količini i unutar malog područja, kakvo je pulsko gradsko područje, ali ne samo ono već i svi gradovi diljem jadranske obale, kaže Igor Stari, direktor Herculanee.

Kao primjer za navedeno Stari ističe plavljenje u gradu 14. srpnja ove godine kada je, prema meteorološkom portalu Istramet, unutar četiri sata na postaji Borik palo 149,2 litara kiše po kvadratnom metru površine, što je uzrokovalo potop na sjeveru Pule, dok istovremeno u centru grada nije bilo značajnih problema.

Površine poplava su predvidive

- Ilustracije radi, identična količina kiše od 79 litre pala je i 20. rujna, no u periodu od ukupno četiri sata, a intenzitet padalina između 8 i 9 sati ujutro bio je takav da je u sat vremena palo preko 30 litara kiše što nijedan sustav ne može progutati a niti se kod projektiranja uzimaju ovakvi ekstremi. Ukoliko se ovakav intenzitet oborina poklopi s plimom do plavljenja mora doći, govori direktor Hercuanee.

No, zbog čega poplavljuju dijelovi grada u kojima je izgrađen novi sustav? Direktor Herculanee smatra da su površine na kojima se desilo plavljenje predvidive i uvijek su iste najniže visinske točke (neovisno o novom sustavu odvodnje) jer u slučaju prevelike količine vode u sustavu, ona će se izliti uvijek na istom mjestu.

- Kad se izgradi, odnosno rekonstruira, dio sustava, količina vode koju može primiti i transportirati je veća, može biti i značajno veća, ali nije beskonačna, poručuje Stari, ostavljajući tako otvornim pitanje zašto se onda rade novi kanalizacijski sustavi po Puli.

Direktor Herculanee kaže i da se kanalizacijski sustavi projektiraju da apsorbiraju uobičajene količine kratkotrajnih jakih oborina, koje se mogu javiti jednom u dvije, pet ili deset godina. Smatra da projektiranje u skladu s povijesnim maksimumima nema ekonomsko opravdanje, a često je sasvim nemoguće zbog urbanizacije. Za primjer uzima kanal Pragrande, gdje je čišćenjem i rekonstrukcijom nizvodne dionice povećan transportni kapacitet. No, ističe Stari, kanal Pragrande se ne može rekonstruirati da postane dovoljno velik jer on jednostavno ne može biti veći položen u cesti, među zgradama, u središtu grada.

Prevencija plavljenja, a ne nova izgradnja

- Rješenje plavljenja tog područja zbiva se kroz prostorno planiranje, kroz svaku pojedinačnu ulicu, slivnik, gurlu čija voda u konačnici završava u ovom kanalu. Bez promjene pristupa problemu, a to je da je prioritet prevencija plavljenja, a ne nova izgradnja i nove prometne površine koje se spajaju na austrougarske kanale koji su i bez njih bili nedovoljnog kapaciteta. Sličan slučaj je i s pitanjem plavljenja u Amfiteatarskoj ulici. Kanal koji je zidan od kamena nedefinirane starosti (možda i puno prije austrougarske), smješten ispod brda koje je u potpunosti urbanizirano nije uspio progutati ogromnu količinu vode koja se u njega sručila u kratkom periodu, zaključuje Stari. (Goran ROJNIĆ)


Podijeli: Facebook Twiter