Dveri Valhale vapile su za nekime tko će ispričati njihovu priču novoj publici. I tada se pojavio briljantni engleski pisac s američkom adresom Neil Gaiman, poklonio se drevnim bogovima i potrudio se što vjerodostojnije ispričati njihove zanimljive priče. Srećom po hrvatsku čitateljsku publiku, među kojom je i ogroman broj Gaimanovih obožavatelja, istovremeno s rođenjem njegove najnovije knjige "Nordijska mitologija" na hrvatskoj se književnoj sceni pojavila i nova, mala nakladnička kuća koja nam je tu knjigu servirala samo devet mjeseci nakon njezine američke premijere.
Od čitatelja za čitatelja
Nakon gostovanja u drugim hrvatskim gradovima, u utorak je u dvorani Sveučilišne knjižnice u Puli održana promocija spomenute knjige, ali i novog podviga male, ali iznimno profesionalne, stručne i cijenjene ekipe koja je odlučila pokrenuti svoj nakladnički biznis pod simboličnim imenom Mitopeja. Riječ je o pojmu kojeg je osmislio poznati J. R. R. Tolkien (u engleskom mythopeia) a odnosi se na lijepu književnost nadahnutu mitom, pravom poetskom baštinom čovječanstva. Osnivač Mitopeje Vladimir Cvetković Sever poznati je hrvatski prevoditelj knjiga i filmova sa 20-godišnjim stažem u toj branši, a u novom poslovnom podvigu pridružila mu se i jednako cijenjena prevoditeljica i lektorica Martina Pranić, dok je novo lice na toj izdavačkoj sceni dizajnerica Hana Šneler, zaslužna za predivan ukupan dojam knjige.
Cvetković, kao i svaki strastveni čitatelj, ima svoj omiljeni žanr, knjige i pisce, i u jednom se trenutku, priznao je, zapitao koliko uopće u Hrvatskoj imamo prevedenih i objavljenih knjiga koje se baziraju na mitovima i fantaziji. I shvatio je šokantnu činjenicu: jako malo.
- U tom trenutku, kada s guštom prevodiš nekog dragog pisca ili knjigu, to više nije posao, a još uz to kada se tog podviga uhvate stručne osobe, dobivate knjigu koja je i prevedena i izgleda kako treba. Neil Gaiman je osam godina pokušavao napisati ovu knjigu, ali nije znao kako. Problem je u tome što je nama ostalo izuzetno malo originalnih izvora nordijske mitologije, zapravo tek dva i to uglavnom njihovi fragmenti, a sve ostalo su nečije interpretacije tih mitova i njihove zamisli kako bi nordijski bogovi mogli izgledati i ponašati se. Gaiman se konačno odlučio vratiti tim izvorima i pokušati iz njih napisati respektabilno prozno djelo. I odradio je to zaista odlično, s jednom posebnom notom. Da je meni netko dao u ruke ovu knjigu kada sam imao 10 godina, ovo bi mi definitivno bila najdraža knjiga u životu, rekao je Cvetković Sever.
Povratak mitskoj Valhali
Njegova Mitopeja prevela je i izdala svega 500 primjeraka "Nodijske mitologije" u luksuznom izdanju za vjerne obožavatelje pisane riječi, kojih srećom još uvijek ima, što su preksinoć dokazali i Puljani koji su u potpunosti napunili dvoranu u Sveučilišnoj knjižnici. Knjiga, iako tvrdog uveza s ekološkom crnom kožom, izrađena je po starom, gotovo zaboravljenom štamparskom sistemu, tako da se, za razliku od drugih kada se otvori ne zatvara. Hanin dizajn naslovnice već je pohvaljen i istaknut kao primjer na najvećem europskom sajmu knjiga u Franfurtu, a odlikuju ga zvijezde našeg Mliječnog puta i slova nalik runama koje zbog posebnog otiska svijetle u mraku. Knjiga je, istaknuo je Cvetković Sever, tiskana na kvalitetnom bijelom papiru koji neće požutjeti i svaka je knjiga numerirana, te su obožavatelji koji su kupili ovu knjigu za samo 150 kuna, ili sa zaštitnom drvenom kutijom za ukupno 225 kuna, imali prilike odabrati svoj troznamenkasti broj i eventualno ga, po želji, rezervirati za kasnija Mitopejina izdanja.
Ovakav odnos prema čitatelju se u našoj zemlji ne pamti. Cvetković Sever i njegova ekipa nisu se odlučili brzo zgrnuti novac hitrom objavom svjetskih hitova u ovako luksuznom izdanju za "masne pare", niti su se odlučili na velike marketinške kampanje, nego za direktan pristup pravom čitatelju. Nakon što se rasproda ovih 500 posebnih primjeraka, a to je vrlo blizu, Mitopeja će objaviti nešto običnije izdanje "Nordijske mitologije" za hrvatske knjižnice, a slijedeća knjiga koju bi trebali objaviti je "Pokopani div" aktualnog nobelovca Kazua Ishigure, nakon čega bi trebala uslijediti dva do tri nova naslova svakog godišnjeg doba.
Posjetitelji ovog predstavljanja imali su prilike poslušati Cvetkovića Severa kako čita jedan dio priče iz knjige, o Freynoj svadbi, iz čega su mogli odmah zaključiti da je Gaiman i ovaj put na svoj specifičan, humorističan i jako slikovit način ispripovijedao poznate nordijske mitove. Mnogi od njih odmah su pohrlili po svoj primjerak knjige koja nije lijepa samo zato da bi joj se naši gosti divili kada ju vide na regalu, nego je lijepa izvana baš zato što je predivna iznutra, i zato da bi se svojom posebnom vanjštinom zahvalila svim onim čitateljima koji će ju rado iznova uzimati u ruke i udahnuti drevnim bogovima novi život svojim čitanjem i prepričavanjem. (Patricija SOFTIĆ)