U Zagrebackoj smo banci krajem 2006. podigli stambeni kredit od 553,9 tisuca kuna. Iako smo u meduvremenu platili 185 tisuca kuna glavnice i kamata, sada banci dugujemo 699,2 tisuce kuna ili 145,3 tisuce kuna više od iznosa koji su dobili.
Sve je to posljedica rasta kamate na kredit i švicarskog franka, valute uz koju je vezana vrijednost glavnice i anuiteta našeg kredita, rijeci su kojima nam se obratila obitelj Bršcic iz Vodnjana i na svom jednostavnom primjeru pokazala kako su nekoc jeftini krediti postali nocna mora njihovom, ali i mnogim drugim kucanstvima.
Put u propast
Taj su dopis krajem lipnja poštom poslali Uredu predsjednika RH, Vladi, Ministarstvu financija, HNB-u, USKOK-u, Ustavnom sudu, parlamentarnim strankama, medijima… Jucer nam je clan te obitelji rekao da su im u meduvremenu odgovorili jedino iz Ministarstva financija navevši da su zaprimili njihovu opasku i da ce je uputiti Vladi.
Agonija obitelji Bršcic s kreditom nije pocela kad su ga podigli. Krajem 2006. situacija s frankom izgledala je idilicno. Do tada je u odnosu na kunu deprecirao za 12,4 posto, na 4,616 kuna, s 5,27, koliko je vrijedio na proljece 2003.
Kredite vezane uz švicarce banke su nudile s daleko nižim kamatama nego one vezane uz euro ili kune jer se u inozemstvu po najnižim kamatama - zbog politike niskih kamata koju vodi Švicarska središnja banka - posudivao upravo franak. Obitelj Bršcic je uživala u blagodatima jeftine valute iduce dvije godine - nakon toga franak je zbog svjetske financijske krize naglo ojacao, s 4,45 na pet kuna.
Na pomolu novi udar
To je bila samo jedna nevolja. Drugu im je priuštila Zagrebacka banka, s kojom su ugovorili kredit s kamatom od 4,5 posto. Za svega 11 mjeseci podigla im ga je na 5,15 posto. Na 5,8 posto potom nakon svega cetiri mjeseca, a nakon pet mjeseci na 6,3 posto. Zbog rasta kamate za 40 posto banka im je povecala anuitet za 22,7 posto, sa 601,62 na 738,14 franaka. Na koncu, kao posljedicu rasta kamata i franka, od 37 posto, banka im je povecala ratu kredita za 68 posto, s 2.731,35 na 4.591,23 kune.
Ovi posljednji podaci datiraju od kraja lipnja, kada je franak vrijedio 6,22 kune, a danas vrijedi 3,15 posto više, cak 6,416 kuna. Stoga obitelj Bršcic ocekuje novi udar po kucnom proracunu.
- Skoro da je normalno da stambenim kreditom u 30 godina otplatimo dvije kuce, ali sumnjam da je normalno da otplatimo cetiri, što je posve normalno ako ostanu ti uvjeti, odnosno da ih otplatimo skoro šest ako poslušamo darežljiv prijedlog Vlade da produljimo rok otplate na 40 godina, stoji u priopcenju obitelji Bršcic.
Oni se pitaju kako je moguce da placaju kamatu od 6,3 posto na stari kredit, a u isto vrijeme Zaba nudi u akciji "Dan za stan" skoro isti kredit s kamatom od 4,5 posto i fiksnu kamatu za prve cetiri godine te auto kredite uz kamatu od 5,45 posto.
- Zar je moguce da u ugovoru piše da se kamata mijenja na osnovi promjene tržišnih uvjeta i da su današnji uvjeti za novi kredit povoljniji od tržišnih uvjeta za stari kredit ili je pak moguce da tržišne uvjete diktira samovolja uskog kruga mocnika u Zabi i UniCreditu, koja nema nikakve veze sa stvarnim tržišnim uvjetima na novcanom tržištu nego više ovise o njihovim vlasnicima od kojih je jedan od vecih i Gadafi.
Zar je moguce da se danas mladima sugerira da uzmu kredit kako je i nama bilo nudeno, a nitko ih ne upozorava da ih ceka to što mi proživljavamo. Trebalo bi privoljeti Zagrebacku banku na primjenu razumne kamatne stope ili da svi zajedno bojkotiramo placanje takvih kredita, zakljucuje obitelj Bršcic.