Ako dode do izjednacavanja dobi izmedu muškaraca i žena za odlazak u mirovinu, povecat ce se broj invalidskih mirovina jer objektivno dio žena nece izdržati 50 godina rada na teškim fizickim poslovima u trgovini, ugostiteljstvu, tekstilnoj industriji i proizvodnji obuce, gdje žene pocinju raditi s 15 godina.
To je na današnjoj konferenciji za novinare Silvano Hrelja, predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika, reagiravši na Vladin prijedlog po kojem bi se do 2020. izjednacio odlazak u mirovinu za žene i muškarce, u 65. godini.
Istovremeno Vlada želi od 1. listopada ponovno uvesti sankcioniranje prijevremenih umirovljenika kao što je bilo do 2007., odnosno svaka ranija godina umirovljenja smanjila bi iznos mirovine za 4,09 posto umjesto sadašnjih 1,8 posto.
- Prijedlog je loš jer ne valorizira i ne pravi razliku izmedu onog radnika kojem za odlazak u mirovinu nedostaju i godine staža i godine života, od onoga kojem nedostaju samo godine života. U istu poziciju doživotnog kažnjavanja postavlja osobu sa 60 godina života i 42 godine staža te osobu sa 60 godina i 35 godina staža.
Vlada ovim potezom zasluženu mirovinu pretvara u nocnu moru, veli Hrelja i predvida da ce odluka proizvesti stampedo prijevremenih mirovina.
Za maksimalnih pet godina ranijeg umirovljenja umanjenje iznosi 20,4 posto, a kada se tome pridoda u startu 12 posto manja mirovina zbog nedostajucih pet godina uplate staža, ukupno se mirovina trajno umanjuje za cak trecinu!
Prikazano u brojkama na prosjecnoj starosnoj mirovini od 2.100 kuna, umirovljenik koji bi u penziju otišao sa 60 godina, imao on 42 godine staža ili pak 35, dobio bi mirovinu smanjenju za 700 kuna.
- Vlada time namjerava najviše kažnjavati one gradane koji imaju najveci prosjecni staž, a to su upravo prijevremeni umirovljenici, koji u prosjeku rade 34 i pol godine, veli Hrelja. Umjesto da zadire u prava radnika koji su zasluženo zaradili za svoje mirovine, pozvao je Vladu da najzad predloži ukidanje povlaštenih mirovina.
U HSU-u traže da se ostavi na snazi sadašnji postotak umanjenja za prijevremenu mirovinu, posebice što vecina ne ide dragovoljno u mirovinu, vec je to nacin odbacivanja starijih radnika. Izjednacavanje dobi za umirovljenje trebalo bi provesti u razdoblju ne kracem od 25 godina da bi se osuvremenili uvjeti rada.
- Na ovakav zakon ne tjera nas ni EU, a ne odgovara ni europskim iskustvima, gdje se 40 godina staža smatra dovoljno dugim periodom za pravo na punu mirovinu. U mnogim se zemljama dodatno valorizira rad žena - u Sloveniji za svako dijete majci se pribraja odredeni staž.
Ovim potezom Vlada dokazuje da bespogovorno izvršava obveze prema svom kreditoru Svjetskoj banci nauštrb gradana, istice Hrelja. To što je prijedlog izmjena i dopuna Zakona o mirovinskom osiguranju poslan u hitnu saborsku proceduru u vrijeme "kiselih krastavaca" ocijenio je skandaloznom.