Jedanaesta Noć muzeja održana je u petak i u pulskim muzejima i drugim kulturnim ustanovama. Ove je godine bila posvećena Josipu Jurju Strossmayeru, jednoj od najznamenitijih i najutjecajnijih hrvatskih ličnosti 19. stoljeća, političaru i biskupu čija je dvjestota godišnjica rođenja obilježena prošle godine. Kako je večer odmicala, tako su i posjetitelji bili sve brojniji na ovogodišnjoj Noći muzeja.
U Puli je program počeo u Povijesnom i pomorskom muzeju Istre otvorenjem izložbe "Špicije – Spomeni na Morsko lječilište u Rovinju". Radi se o izložbi koja je najprije bila postavljena u Zavičajnom muzeju grada Rovinja, a zatim u Arhivu grada Beča, a za koju su autorice Katarina Marić i Tajana Ujčić dobile godišnju nagradu Hrvatskog muzejskog društva. Izložba je realizirana u suradnji Zavičajnog muzeja grada Rovinja i Povijesnog i pomorskog muzeja Istre i prati faze razvoja Morskog lječilišta u Rovinju koje je otvoreno 1888. godine sa zadatkom liječenja djece oboljele od skrofuloze (tuberkuloze) i rahitisa, a ubrzo postaje jedan od najsuvremenijih centara toga tipa u Austro-Ugarskoj i šire.
U galeriji C8 otvorena je izložba "Gnalić u Gnaliću - Odsjaj stakla potopljena broda" u organizaciji Arheološkog muzeja Istre i Zavičajnog muzeja Biograd na Moru. Više od polovine ukupnog tereta broda kojega su loši vremenski uvjeti, a moguće i činjenica da je bio prekrcan trgovačkom robom, 1583. godine trajno prikovali za morsko dno kod otočića Gnalića, činili su stakleni predmeti, gotovo u cijelosti namijenjeni trgovini, koji se mogu razgledati na ovoj izložbi.
U Svetim srcima mogla se razgledati velika izložba "Istra, lav i orao", koja se zatvara sutra, u Sveučilišnoj knjižnici bila su vodstva kroz stalan postav, kao i prigodna izložba, a u spomen-sobi Antonia Smareglie već tradicionalan koncert u organizaciji Muzičke akademije u Puli. Mogao se razgledati i postav u Augustovom hramu.
U tri igraonice za djecu "Playrooms: tri priče za tri sobe" - koje je muzejska pedagoginja Iva Gašparić dobro osmislila u cilju približavanja suvremene umjetnosti najmlađoj publici - izloženi su radovi umjetnika Snježane Ban, Slavice Marin i Predraga Pavića (predmeti iz zbirki MSUI-a). Oko tih su radova osmišljene priče i stvoreni novi konteksti pa su u petak najmlađi u društvu svojih roditelja ispisivali svoje prijedloge kako pomiriti posvađane prijatelje Gilberta i Georgea, kako odvući Predraga od računalnih igri i kako pronaći nevidljivu macu u čarobnom klupku.
Otvorena je u MSUI-ju i izložba radova Dragane Sapanjoš "Half of frame" te muzejska trgovina Museum shop. Uz projiciranje videouradaka s međunarodne manifestacije vizualnih umjetnosti "Tu smo", a na kojima se u tri izdanja 2008., 2010. i 2012. predstavilo oko 500 umjetnika, muzejski savjetnik Mladen Lučić i ravnateljica MSUI-ja Ketrin Milićević Mijošek predstavili su bogat katalog manifestacije "Tu smo". Uz kuhano vino, čaj i istarske slastice, druženje je obogaćeno nastupom rovinjskog rock cover benda Big Wave.
Rovinj: Biti (ili ne biti) Grisia?!
Razgovor na temu budućnosti najstarije i najraskošnije izložbe pod vedrim nebom na Jadranu Grisije začete još davne 1967. godine, bila je temom Noći muzeja u rovinjskom Zavičajnom muzeju. Tridesetak Rovinjaca, odnosno građana ovog pitoresknog grada odazvalo se diskusiji koju su inicirali djelatnici Muzeja, a koju je vodila povjesničarka umjetnosti Iva Köbler. Tijekom nešto manje od dvosatne diskusije iskristalizirale su se dvije činjenice. Prva da Rovinjci vole i žive ovu jednokratnu izložbu koja se odvija svake druge nedjelje u kolovozu, a druga je da se u njenom konceptu hitno mora nešto izmijeniti. Jer, naime na povijesti se ne živi, a protok vremena htjeli to ili ne čini svoje- od promjene običaja i navika, preko poimanja umjetnosti i načina izražavanja i na posljetku samih novih generacija.
Odmah po uvodu u temu i podsjećanje od strane višeg kustosa Muzeja, Daria Sošića, na povijesne činjenice, osnivače i razloge nastanka Grisije, a nakon što je Drago Filić, slikar amater, koji posljednjih dvadeset godina na njoj izlaže, konstatirao kako je sramotno da se na Grisiji, u različitim kategorijama ne dijele nagrade za djecu (jer bez njih je upitna i budućnost likovne scene sutra) kao i samouke slikare, mikrofon je preuzeo Argeo Curto, nekad, i to u dva navrata ravnatelj Muzeja, koji je usput govoreći osmislio adresar s imenima i prezimenima umjetnika koji se pozivaju na izložbu, ali i inicirao dobivanje otkupnih nagrada od strane sponzora.
- Žao mi je što večeras nemam s kim razgovarati jer ovdje nema predstavnika Grada (resor kulture) kao ni Turističke zajednice pa naše ideje neće ići dalje. Šesnaest sam godina i to u dva navrata vodio Grisiju, ulicu u kojoj danas umjetnost više ne živi. Slažem se da se vrijeme promijenilo, no isto tako ništa se nije uradilo da se sačuva duh i izvornost Grisije. Tijekom lanjskog posjeta tom bazaru, u kojem se nudi i prodaje sve, a ponajmanje kvaliteta, rekao sam nikad više. Što se mene tiče Grisija može i (od)umrijeti, jer ja se Grisije sramim, između ostalog rekao je u svom vrlo emotivnom govoru, čovjek koji je više desetljeća živio, vodio i stvarao Grisiju. Svoje izlaganje zaključio je riječima: Škaraba (poznati omladinski centar) je umrla. Monvi (zabavi centar) je umro. Možda je vrijeme i za smrt Grisije.
A da najveća (do jučer i najljepša) starogradska ulica treba promjenu složili su se svi - od turističkih vodiča, koji su sa žaljenjem konstatirali da je situacija glede ponude izvornih umjetnina bolja nego recimo u porečkoj Decumanosovoj, ali i da to ne treba biti utjeha pošto i oni sami na ulazu u Grisiju gostima vele: to je ulica u kojoj će svatko pronaći nešto za sebe, misleći pri tom na šarolikost ponude "made in Kina", a manje na kvalitetu. Rovinjski kipar Aleksandar Garbin, predložio je da se "Grisija" dislocira i na druge gradske punktove, odnosno da toga dana umjetnici mogu izlagati i na ostalim ulicama i trgovima Rovinja, dok je slikar Davor Rapaić, ukazao i na probleme na koje nailaze umjetnici izvan Rovinja- od skupih cjelodnevnih parkirališnih karta, preko neimanja makar i skromnih marendi za izlagače a to su sve, mic po mic djelići rušilačke, odnosno sve manje i manje posjećenosti umjetnika Rovinju, i to u turističkom mjesecu kada je boravak i život u njemu, zasigurno i najskuplji.
Predstavnici Udruge Faro 11, mladih i talentiranih sugrađana dali su si truda i osmisli novi koncept Grisije. Među inim promjenama, od kojih je zasigurno najrevolucionarniji prijedlog da se Grisija "preseli" u susjednu Bregovitu ulicu, koja je netaknuta i nekontaminirana trgovinama svega i svačeg kao, preko limitiranja broja izloženih radova (pet po umjetniku), selektiranja radova i to najmanje dva tjedna prije Grisije, pa sve do "noćnog" događanja, koji bi na pozornicu (moguće je postaviti u podnožju svete Eufemije) bilo mjesto dodjeljivanja nagrada, ali i prostor na kojem bi se predstavljali i drugi umjetnici jer, umjetnost nije samo i isključivo slikarstvo. Njihov prijedlog, poglavito onaj da se mladi studenti pozovu na sedmodnevne radionice, recimo u svibnju u Rovinj, naišle su na jednoglasno odobravanje ostalih sudionika rasprave. Međutim, odgovor na pitanje tko će sve to platiti, ostao je neizrečen te je ipak kao zaključak, prevladalo mišljenje da je njihova ideja odlična ali za neku drugu i buduću manifestaciju. Svi prijedlozi i upiti, među kojima i prijedlog da se od predstavnika Grada zatraži pomoć u vidu jednodnevne zabrane izlaganja/prodaje robe, izvan trgovina i na fasadama i zidovima Grisije bit će pretočeni u pisanu formu. Ostaje da se vidi hoće li i kome isto biti upućeno, da li će uroditi plodom ili će priča o budućnosti Grisije biti tek refren "moje pjesme, moje snovi". A da slijedeće Grisije, podsjećam, punih je sedam mjeseci.
Buzetom dominirala "Dama sa zlatnim naušnicama"
Svehrvatska Noć muzeja i u Buzetu se pokazala kao dobra prilika za izlazak. Neovisno što je dio publike koja tradicionalno posjećuje ovu manifestaciju ostao kod kuće i pogleda prikovanih uz televizor pratio nastup rukometne reprezentacije i ovom se prigodom pokazalo da - buzetska noć (muzeja) ima svoju moć jer bila je dobro posjećena.
Osim muzejskih zbirki u drevnoj palači Bigatto mogao se razgledati i dislocirani postav Oružarnice na Malim vratima, a Noć muzeja u Buzetu protekla je u znaku prekogranične suradnje zahvaljujući edukativno izložbenom projektu "Dama sa zlatnim naušnicama" Pokrajinskoga muzeja Koper koji se temelji na artefaktima iz ženskog groba s arheološkog nalazišta Križišče, smještenog nedaleko od mjesta Spodnje Škofije u blizini Kopra.
Uz uvodnu radionicu za djecu i odrasle "Panem et Circenses" (Kruha i igara) o životu u antičkom Rimu i različitim rimskim igrama, koju je u buzetskom Zavičajnom muzeju vodila kustosica i pedagoginja Pokrajinskoga muzeja Koper Brigita Jenko te vanjska suradnica Maruša Bizjak, u Lapidariju Zavičajnog muzeja otvorena je izložba "Dama sa zlatnim naušnicama". Djelatnici koparskog muzeja Maša Sakara Sučević, Brigita Jenko i Matjaž Novšak, te suradnik Noel Mirković, dizajner iz Pule, probudili su iz 1700-godišnjeg sna "Damu sa zlatnim naušnicama". Došla je umotana u velove tajne koje dijele svijet mrtvih od svijeta živih, prošlost od sadašnjosti. Na izložbi u buzetskom Zavičajnom muzeju premijerno je u hrvatskom dijelu Istre predstavljeno nekoliko iznimnih predmeta iz rimskog imperija na prijelazu iz 3. u 4. stoljeće, od kojih su najdragocjenije zlatne naušnice izrađene iz zlatne žice i zlatnog lima sa urezanim ornamentom i umetnutim crvenim staklenim perlama. Izložbu je otvorio kustos buzetskog muzeja Saša Nikolić, a prateći scenski tekst uprizorili su Buzećani Matija Nežić i Vilma Jeletić.
Rimskodobno groblje na lokaciji ankaranskog Križišća kod Spodnjih Škofija otkriveno je prilikom arheološkog istraživanja prije izgradnje odsjeka autoceste Ankaran-Dekani 2002. godine. Arheolozi su istražili 51 grob unutar tri grobne parcele koje su ležale uz antičko križanje glavne prometnice između rimskih kolonija Tergeste i Pola-Vie Flavije i viminacijske ceste koja je prolazila između antičke vile rustike na lokaciji Školarice i vjerojatnog pristaništa uz brijeg Sremin na ušću Rižane. Najbogatiji je bio ženski kosturni grob. Pokojnici koja je u vrijeme smrti imala nešto više od 40 godina u grob su položili par vrčeva egejske proizvodnje, iglu za šivanje, uljanicu i par zlatnih naušnica, istaknula je Maša Sakara Sučević, muzejska savjetnica Pokrajinskog muzeja Kopar, u svom predavanju kojim je posjetiteljima približila rimsku kulturu i običaje na prijelazu iz 3. u 4. stoljeće.
U glazbenom dijelu Noći muzeja nastupili su The Shakers čiji su članovi Haris Brković (cajon i bas gitara) te buzetski glazbenici Jure Černeha (gitara) i Tibor Totman (klavijature), a cjelovečernji program Noći muzeja u Buzetu okončao se glazbenom slušaonicom rock glazbe 60-ih i 70-ih godina prošloga stoljeća.
Umag: Idemo u đir!
Muzej grada Umaga je tako u sklopu projekta organizirao kulturno-turistički obilazak po Umagu ''IDEMO U ĐIR!'', program ''Muzej izvan muzeja''.
- Muzej je u Noći muzeja ponudio jedan od mogućih budućih kulturno turističkih itinerera u Umagu koji vodi od župne crkve do starog električnog mlina u ulici Ernesta Miloša 24, u koji se još može pridodati i muzejska zgrada po završenoj obnovi. Predstavili smo stari električni mlin, te ponudili ovu lokaciju za buduće stvaranje nove kulturno turističke točke u kojoj bi se prezentirala etnografska muzejska zbirka i etno baština Umaga. Zadovoljni smo odazivom posjetitelja, jer se kroz šetnju gradom sve više znatiželjnika uključivalo, tako da nas je do kraja šetnje bilo oko 120 posjetitelja. U cjelovečernjem vodstvu nam se pridružio i župnik don Josip Grbac, koji je i omogućio da u Noći muzeja Umažani mogu razgledati sakristiju i ostale skrivene kutke župne crkve, izjavila je Biljana Bojić, ravnateljica Muzeja grada Umaga.
Na kraju šetnje posjetitelji su se okrijepili i upoznali s izradom umaških fritula, koje su se izrađivale na licu mjesta, a čime je prezentiran još jedan vid nematerijalne baštine Umaga.
U atriju Učilišta na otvorenom, Foto klub Umag organizirao je foto izložbu na temu ribara, proizašle iz prošlogodišnje Ljetne škole fotografije.
Umaška Grin photo gallery, kao aktivni sudionik jedanaeste Noći muzeja, predstavila je samostalni projekt riječkog fotografa Rina Gropuzza, izložbu fotografija ''Nuditas temporalis'', u suradnji s virtualnom galerijom i nezavisnom art produkcijom Egoist artz & Partz.
''Nuditas temporalis'' nastavlja autorova višegodišnja istraživanja i konfrontacije jednostavnih akt varijacija ili raznovrsnih ambijentalnih ostataka regionalne industrijske arhitekture i turističkih kompleksa, poput devastiranih hotelskih pejzaža resorta Haludovo na Krku. Gropuzzo je tako snimio razodjeveno tijelo žene između zastrašujućih ruševina bivšeg hotela. Autor je ispod krhke površine fotografija, istodobno isprepletao mrežu povijesnih i kulturoloških nakupina s intenzivnim, čak i brutalnim pečatom ironije.
Buje: Oživljena prošlost
Etnografski muzej iz Buja pretvorio se u ''živi'' muzej. Sve su muzejske prostorije bile oživljene, a glavni ''glumci'', kako je već bilo najavljeno, bili su upravo lokalni stanovnici.
- Muzej je posjetiteljima predočio kako se nekada živjelo, koji su bili običaji, što se jelo i pilo i čime su se bavili. Tako je naša poznata bujska glumica HNK iz Rijeke-Dramma Italiano, Rosanna Bubola bila domaćica, mijesila kruh i objašnjavala stare običaje, Sindi Kapel iz Udruge zanata "Maison chic" je kukičala i pokazala moderan i zabavan pristup tome, zatim gđa Sonja Radić sa svojim domaćim, ljekovitim proizvodima na bazi raznih biljaka i meda je prisutnima objašnjavala važnost ljekovitog bilja s našeg područja i kako su se nekada i za što te biljke koristile, a kako se danas. U "podrumu" muzeja je bilo jako živo, tu su svoja umijeća u starim zanatima pokazali Zajednica Talijana iz Savudrije, te naši Buježi kao kovač, stolar i pletenje košara. Budući da muzej ima i stari torcio za preradu maslina u maslinovo ulje, gospođa Regina je bila zadužena objašnjavati upravo dio oko prerada maslina, budući da se time bavi, naglasila je Maja Livada, v.d. ravnateljica Pučkog otvorenog učilišta Buje.
U Bujama je tako profesorica Lucia Ugussi održala predavanje na temu ''Bujski geolozi'', nakon čega je uslijedila poezija Vlade Acquavite, koju je recitiala Jessica Acquavita.
Nakon dječjih kreativnih radionica na kojima su mališani farbali sovice, kao zaštitni znak Noći muzeja, održalo se još jedno predavanje, ono Valtera Turčinovića na temu ''Un falco incioda partera''. Za kraj programa, posjetitelji su mogli pogledati dokumentarni film ''Sula losa de Buie'', Monike Bertok.
U Noći muzeja su tako bile predstavljene i povijesno poznate ličnosti Buja, kroz literarne i likovne radove, u suradnji s osnovnim školama.
S druge strane, u Crkvi Majke Milosrđa, posjetitelji su imali priliku posjetiti sakralnu zbirku crkve Sv. Servula koja je inače nedostupna javnosti.
Poreč: Brodolom francuskog broda ispred porečke obale
Porečani su s oduševljenjem prihvatili ponudu Zavičajnog muzeja Poreštine, što potvrđuje broj posjetitelja koji su izuzetno dobro popunili prostranu vijećnicu stare Sabornice u srcu starogradske jezgre uz prethodni obilazak grada uz stručnu pratnju arheologa Davora Mundea.
Djelatnici muzeja su početak duge večeri, na kojoj nije nedostalo kuhanog vina, sendviča i kolača, posvetili najmlađima sa sitotiskarskom radionicom predvođenom Sabinom Damiani. Večer posvećena povijesti zavičaja započela je s predavanjem o Poreču iz XV. I XVI. stoljeća (razdoblje vrtoglavog rasta) kad je Poreč bio nezaobilazna stanica - luka venecijanskih galija koje su prevozile hodočasnike iz cijele sjeverne Europe na putu prema Jeruzalemu.
Povjesničar Marino Martinčević naslovio je predavanje "Turizam u Poreču u XV. stoljeću", služeći se marketinškim pristupom kako bi bolje i bliže dočarao atmosferu porečke tržnice koja je hodočasnicima nudila vino, namirnice, igre, suvenire, zabave ali i trenutke molitve.
Ravnateljica Muzeja Elena Uljančić-Vekić uspjela je nagovoriti četiri Porečana različite dobi i životnog puta koji su, svaki na svoj način, ispričali vlastito djetinjstvo na porečkim ulicama kakve su nekad bile: priče o plažama, uličnim igrama, dućana duž Dekumane kojih više nema, priče urbane sredine koja je usponom turizma doživjela hibernaciju. Na kraju djelatnici Muzeja i članovi udruge Giostra upriličili su kazališnu predstavu izuzetnog humora i kostimografske ljepote. Predvođeni Gaetanom Benčićem (autor teksta i redatelj) Porečani su vratili u život istinitu priču iz 18. stoljeća, brodolom francuskog broda ispred porečke obale, susret francuskog diplomata s porečkom zbiljom i potom sretni epilog: brak s ljepuškastom Porečankom plemićkog kova. Povijest ispričana s nužnom dozom emocija i empatije, bez akademskih pretjerivanja, lagano i duhovito.
Pazin: Od plesa i kvizova do predavanja i dokumentarnih filmova
U Noći muzeja pazinski Kaštel u kojem djeluju Muzej grada Pazina i Etnografski muzej Istre, te obližnji Državni arhiv u Pazinu, posjetio je veliki broj posjetitelja, kojima su muzealci i arhivisti ponudili zanimljive programe.
U Kaštelu je program započeo plesnom radionicom "Plesom kroz Europu" koju je vodila Koviljka Marečić. U radionici je sudjelovalo desetak osoba koje su pod Koviljkinim vodstvom učili koreografije grčkih tradicijskih plesova. Nakon toga otvorena je izložba "S kampanje na polja znanja" koja govori o školovanju djece iz ruralnih sredina koncem 19. i početkom 20. stoljeća pod utjecanjem reformi koje je u Istri započeo biskup Juraj Dobrila.
Nakon otvaranja izložbe održan je "Museo kviz maneštra", kojeg su prema konceptu pub kvizova osmislile i vodile Mirjana Margetić i Maja Zidarić, a pitanja su se odnosila na poznavanje etnografije, povijesti i svakodnevnice Istre. U pauzi kviza i po njegovom završetku publiku koja se okupila u doista velikom broju zabavljao je band Gimnazije i strukovne škole Jurja Dobrila Pazin, čiji su učenici sudjelovali u sastavljanju pitanja.
U kvizu je sudjelovalo pet ekipa, a pobjedu je pokazavši najbolje poznavanje etnografije, povijesti i svakodnevnice Istre i Pazina ekipa "Los lobos" u sastavu Jana Prević Finderle, Vlado Finderle, Anđelo Dagostin, Tomislav Bon i Andrija Draguzet. Za sve, publiku i natjecatelje, pazinski su muzeju osigurali okrepu uz topli čaj i kuhano vino, uz koje su se analizirali rezultati kviza i preispitivala pitanja. Uz brojne komentare kviza i izložbe moglo se još toga čuti o Istri, Pazinu i Pazinštini.
U Državnom arhivu u Pazinu Mladenka Hammer održala je predavanje o životu i djelu prof. Tugomila Ujčića, a Aldo Prenc, voditelj Odjela za zaštitu arhivskog gradiva, restauraciju, konzervaciju i mikrofilmiranje, predstavio je restauratorske djelatnosti DAPA-e. Potom su prikazani dokumentarni filmovi "Istra", Branka Marjanovića iz 1945. i "Istina o Puli" Koste Hlavatya iz 1947. Radi se o izuzetno zanimljivim dokumentima koji živom slikom svjedoče o poraću u Istri. Tako se u filmu "Istra" može vidjeti ispraćaj Titove štafete iz Trsta, ali i poslušati tekst u kojem se "podrazumijeva" kako je Trst dio jugoslavenskog teritorija. Radi se o doista zanimljivim dokumentima koji do sada nisu previše poznati javnosti, a film "Istra" prvi je put prikazan u Pazinu. Program Noći muzeja u Pazinu bio je raznolik i zanimljiv i što je najvažnije moglo se ponešto novo i naučiti.
(Vanesa BEGIĆ, Zoran ANGELESKI, Nina ORLOVIĆ RADIĆ, Gordana ČALIĆ ŠVERKO, Tea GRGIĆ, Elio VELAN, M. RIMANIĆ, snimili Dejan ŠTIFANIĆ i Danilo MEMEDOVIĆ)