Na sunčanoj terasi pazinske Kuće za pisce - Hiže od besid pazinskoj je publici, koja se sastojala ponajviše od učenika Pazinskog kolegija - klasične gimnazije, predstavljen njemački novinar i književnik Uwe Rada.
U pazinskoj rezidenciji za književnike, ostvarenom suradnjom s Goethe Institutom iz Zagreba, boravi od početka svibnja. Oblačno vrijeme kompenzirao mu je pogled na Pazinsku jamu i prekrasnu prirodu, kaže uz pomoć prevoditeljice Sandre Martinović, dodavši da se gotovo svakodnevno prošeće do ponora.
Vrlo mu je zanimljiva prošlost najstarijeg istarskog grada, kazao je, te dodao da je Pazin zbog zemljopisnog položaja idealna točka za izlete po Istri automobilom.
Tako je posjetio Poreč gdje je tražio stanovnike da mu pomognu locirati mjesto gdje se fotografirao kao desetogodišnjak na ljetovanju s roditeljima te ga našao ispred gradske kavane. Kaže da je u posljednjih 15 godina dosta boravio u Istri, ali nikad toliko dugo.
Rada je rođen 1963. godine u Goppingenu u njemačkoj pokrajini Baden-Wurttemberg. Dvadeset godina kasnije upisuje studij povijesti i germanistike u Berlinu koji prekida i pet godina radi kao vozač kamiona i radnih strojeva.
Urednikom gradske rubrike berlinskih dnevnih novina "Taz" postaje 1994. godine. Najviše ga interesira život i suživot istoka i zapada odnosno konkretno Njemačke i Poljske. S obzirom da mu obitelj s očeve strane dolazi iz Češke kaže da su ga oduvijek fascinirale različitosti, a budući da mu obitelj i danas živi na obalama Labe (Elbe), rijeke su mu poslužile kao najbolji primjer razmjene kultura i suživota, koje koristi kao motiv u književnosti.
Do sada je objavio sljedeće knjige: "Berlinski barbari – kako istok dolazi na zapad" (2001. godine), "Međuzemlja. Europske priče iz njemačko-poljskog pograničnog područja" (2004.), "Odra. Životopis jedne rijeke" (2005.), "Poljska tamo i natrag. Kratki posjeti susjedu" (2007.), "Baltički susreti. Na putu u Estoniji, Litvi i Latviji" (2008.), "Njemen. Povijest kulture jedne europske struje" (2010.), "Laba. Povijest Europe u rijeci" (2013.). Za njegov publicistički rad dodjeljivane su mu mnoge stipendije i nagrade.
Trenutno radi na novoj knjizi u kojoj piše o Jadranu, pa je moderatoricu pjesničkog susreta ravnateljicu Gradske knjižnice Pazin Ivu Ciceran zanimalo kakvo će mjesto naći Istra u knjizi u nastajanju. Knjiga donosi piščev obilazak Jadrana kroz 18 poglavlja/lokacija koje čine mozaik jadranske kulture i života.
Prvo je mislio okončat knjigu s venecijskom regijom gdje je u malom mjestu Caorle prvi put kao 3-godišnjak ugledao more, međutim, sada misli da to završno mjesto zaslužuje Istra zbog svoje otvorenosti, kozmopolitizma i tolerancijom prevladane teške povijesti čime se najbolje oslikava duh Jadrana.
Na pitanje primjećuje li na ovim prostorima određene suprotnosti kazao je da s obzirom na zemljopisne, klimatske i kroz povijesti kulturno-nacionalne razlike vidi određene razlike između kontinentalnog dijela Istre i obalnog, ali su one vrlo blage. Jedino zaleđe, izdvojeni dio Istre, Rada vidi u opatijskoj rivijeri koja je barijerom Učke odvojena od poluotoka. Ipak, spomenuo je da u Pazinu nije uspio naći riblju ponudu u restoranima. (A. DAGOSTIN)