Njemačka kancelarka Angela Merkel postigla je sa socijaldemokratima u noći s utorka na srijedu dogovor o velikoj koaliciji i očekuje se sastavljanje vlade prije Božića.
Da bi sastavili vladu, i SDP i CDU pristali su na razne kompromise, od područja gospodarstva i europske politike do energije i poslovanja banaka.
Minimalna plaća uvest će se s početkom 2015., ali do kraja 2016. postojat će iznimke za postojeće kolektivne ugovore. Od 2017. minimalna plaća bit će obvezna u cijeloj Njemačkoj.
Kompanije izlistane na burzama i one s radničkim vijećima moraju od 2016. najmanje 30 posto mjesta u upravi dodijeliti ženama. Stranke su najavile da će donijeti zakone po kojima će u kompanijama koje to ne učine ta mjesta ostati prazna.
Poduzeća više neće moći na određeno vrijeme zaposliti radnika na dulje od 18 mjeseci, a nakon devet mjeseci morat će mu plaćati jednako kao i stalno zaposlenomu na tome mjestu.
Radnici koji su radili 45 godina smiju u mirovinu sa 63 godine, što je četiri godine prije zakonske dobi od 67, a mirovina im neće biti smanjena. Mirovine će se uvećati majkama koje su rodile prije 1992.
Stranke su se dogovorile da će u iduće četiri godine potrošiti dodatne 23 milijarde eura. Tri posto BDP-a otići će za ulaganja u istraživanje. Šest milijardi eura bit će izdvojeno za širenje cjelodnevnih boravaka u vrtićima i školama. Dogovoreno je i "značajno povećanje" ulaganja u transportnu infrastrukturu u sljedeće četiri godine. To će se financirati proširenjem cestarina za kamione i uvođenjem cestarina za automobile sa stranim registarskim pločicama.
Zalaganje za bankarsku uniju i korištenje Europskog stabilizacijskog mehanizma, stalnog europskog kriznog fonda, za izravnu rekapitalizaciju banaka samo u krajnjoj nuždi. Nastojanje da se uvede europski porez na financijske transakcije, što bi se odnosilo na dionice, obveznice, valute i transakcije derivatima. Odbijanje svih oblika zajedničkog jamčenja dugova pojedinih zemalja eurozone.
Energija dobivena iz obnovljivih izvora povećat će se na 40-45 posto ukupne proizvodnje do 2025. i na 55-60 posto do 2035. godine. Zadržavanje moratorija na frakiranje, odnosno horizontalno bušenje nafte iz škriljca.
Stranke priznaju da EU možda neće moći primiti Tursku u punopravno članstvo, ali naglašavaju da se privilegirano partnerstvo s Ankarom mora dalje razvijati. Sporazum o slobodnoj trgovini EU-a i SAD-a smatra se ključnim projektom koji se mora finalizirati. Stranke zahtijevaju da Kina igra konstruktivnu ulogu, u skladu sa svojom ekonomskom i političkom važnosti, u pomaganju rješavanja međunarodnih sukoba u okviru UN-a. (Hina)