Njemačko tužiteljstvo danas je objavilo da je protiv Josipa Perkovića podiglo optužnicu zbog pomaganja u ubojstvu Stjepana Đurekovića.
Državno tužiteljstvo je 23. svibnja podiglo optužnicu pred Vijećem za zaštitu države Višeg zemaljskog suda u Muenchena protiv 69-godišnjeg hrvatskog državljanina Josipa P. zbog pomaganja u ubojstvu Stjepana Đurekovića 28. srpnja 1983., piše na internetskim stranicama tužiteljstva.
Bivšeg dužnosnika jugoslavenskih tajnih službi Perkovića njemačko pravosuđe tereti zbog »planiranja i pripreme« ubojstva hrvatskog emigranta Stjepana Đurekovića 1983. godine u Wolfratshausenu pored Muenchena.
U procesu protiv Krunoslava Pratesa, agenta bivše Službe državne sigurnosti (SDS) Nadzemaljski sud u Muenchenu utvrdio je da je Prates upravo Perkoviću predao ključeve garaže koju je Đureković koristio kao tiskaru. Perković je tada, kako se obrazlaže u presudi iz 2008. kojom je Prates osuđen na doživotni zatvor zbog suučesništva u ubojstvu, te ključeve predao nepoznatim osobama koje su Đurekovića 28. lipnja 1983. dočekale u garaži i usmrtile hicima iz vatrenog oružja i udarcima u glavu.
Perković od početka tvrdi da nema nikakve veze s ubojstvom Đurekovića, kao ni s bilo kakvim drugim ubojstvima.
Perković je 24. siječnja izručen Njemačkoj. Tim izručenjem je bila završena sedmomjesečna pravno-politička afera koja je uzburkala i polarizirala hrvatsku političku scenu, aktualizirala neriješena politička ubojstva bivšeg režima, ali i stvorila prijepore u pravosudnim krugovima zbog različitog tumačenja europskog uhidbenog naloga (EUN) i pitanja zastare.
Slučaj Perković imao je odjeka i izvan hrvatskih granica, posebice zbog izmjene Zakona o pravosudnoj suradnji s članicama EU-a, kolokvijalno nazvanom lex Perković, koji je gotovo tri mjeseca izazivao napetosti između Zagreba i Bruxellesa, doveo do prijetnje europskim sankcijama i oporbenog zahtjeva za ostavkom vlade te obilježio prve mjesece članstva najmlađe, 28. članice zajednice europskih država.
Zagrebu su sankcije »visile nad vratom« jer je zakonom, kojeg je Sabor izmijenio 28. lipnja, samo tri dana prije pristupanja EU-u, primjena europskog uhidbenog naloga ograničena na zločine počinjene nakon 2002., iako je Hrvatska u pristupnim pregovorima preuzela obvezu njegove neograničene primjene. U listopadu 2013. je s Europskom komisijom postignut kompromis pa je u zakonu ukinuto vremensko ograničenje za primjenu naloga.
Stupanjem na snagu izmijenjenog zakona 1. siječnja 2014. policija je temeljem Europskog uhidbenog naloga uhitila Perkovića, ali i Zdravka Mustača, koji je Perkoviću bio nadređen u jugoslavenskoj tajnoj službi. Obojica su poslije izručena Njemačkoj.
Nobilo: Optužnica protiv Perkovića je neosnovana
Nobilo je izjavio Hini da je njegov branjenik još prošlog četvtka zaprimio hrvatsku verziju njemačke optužnice.
"On ju je prvi pročitao i mislim da ga je optužnica umirila jer je vidio da nemaju nikakvog dokaza protiv njega", kaže Nobilo koji je prošlog četvrtka posjetio Perkovića u zatvoru u Muenchenu.
Za svog branjenika, kojeg je Hrvatska temeljem europskog uhidbenog naloga izručila Njemačkoj početkom godine, Nobilo tvrdi da je miran i koncentriran, te da vrlo aktivno sudjeluje u analizi optužnice.
Nobilo smatra da optužnica protiv Perkovića ne donosi ni jednu novu činjenicu koja od ranije nije poznata obrani. "Neosnovana je i temelji se isključivo na lažnom iskazu Vinka Sindičića, protiv koga se u Hrvatskoj već vodi kazneni postupak zbog lažnog svjedočenja u predmetu protiv Krunoslava Pratesa, agenta bivše Službe državne sigurnosti", kaže Perkovićev odvjetnik.
Dodao je da su se unaprijed pripremili za obranu i prikupili potrebne dokaze kako bi pobili glavne teze optužnice, a sada su u procesu pisanja prigovora i predlaganja dokaza.
Obrana, kaže Nobilo, ima četiri tjedna za odgovor na optužnicu, a nakon toga slijedi priprema za suđenje koje najvjerojatnije kreće u rujnu.
Sud u Muenchenu tvrdi da je Prates upravo Perkoviću predao ključeve garaže koju je Đureković koristio kao tiskaru. Perković je tada, kako se obrazlaže u presudi iz 2008. kojom je Prates osuđen na doživotni zatvor zbog suučesništva u ubojstvu, te ključeve predao nepoznatim osobama koje su Đurekovića 28. lipnja 1983. dočekale u garaži i usmrtile hicima iz vatrenog oružja i udarcima u glavu.
Perkovićevim izručenjem bila je završena sedmomjesečna pravno-politička afera koja je uzburkala i polarizirala hrvatsku političku scenu, aktualizirala neriješena politička ubojstva bivšeg režima, ali i stvorila prijepore u pravosudnim krugovima zbog različitog tumačenja europskog uhidbenog naloga i pitanja zastare. (Hina)