Europski političari više se nadaju nego što doista očekuju promjene u njemačkoj politici nakon općih izbora u nedjelju zbog kojih su mnoga goruća europska pitanja na čekanju već mjesecima, piše Reuters.
Od Atene do Lisabona i od Pariza do Rima, vlade žele da Berlin ubrza uspostavu europske bankovne unije i prijeđe na više ekspanzionističku monetarnu politiku koja bi pridonijela poticanju rasta i borbi protiv nezaposlenosti u eurozoni.
Europski partneri očekuju da će konzervativna kancelarka Angela Merkel dobiti treći mandat, a mnogi se nadaju da će morati ući u veliku koaliciju sa socijaldemokratima (SPD), koje se smatra više proeuropskima i sklonijima gospodarskim poticajima od njezinih sadašnjih koalicijskih partnera, Slobodnih demokrata (desni centar). No, potencijal za razočaranje je golem.
"Tko god bude izabran, ograničenja koja prate Merkel ostat će ista za bilo koju njemačku vladu", smatra Sylvie Goulard, francuska liberalna zastupnica Europskog parlamenta. Trostruki okovi parlamentarne suverenosti, otpora javnog mnijenja i uvijek budnog ustavnog suda i dalje će ograničavati njemačku spremnost da preuzme veću odgovornost za europske probleme.
Merkel i njezin protukandidat iz SPD-a Peer Steinbrueck jedva su spomenuli europsku i vanjsku politiku u svojoj televizijskoj debati, osim što se slažu da Njemačka ne bi trebala sudjelovati u vojnoj intervenciji u Siriji zbog korištenja kemijskog oružja. Steinbrueck je kritizirao Merkelin loš pristup krizi u eurozoni, sporost i nametanje opasne doze štednje Grčkoj i drugim državama članicama koje je trebalo spašavati. Prešutio je, međutim, potporu SPD-a udruživanju dijela dugova članica eurozone i uspostavi Europskog fonda za otkup dugova, strahujući od gubitka glasova. Kancelarka je primijetila da je SPD glasovao za sve programe spašavanja posrnulih članica eurozone, no nije ponudila vlastitu viziju budućnosti Europe.
S obzirom na to da opstanak zajedničke europske valute više nije u pitanju i da su financijska tržišta za sada mirna, stručnjaci očekuju da će Merkel ostati pri svojem pristupu "malih koraka" integraciji eurozone osim ako se kriza ponovno ne rasplamsa.
Potreba za novom financijskom pomoći Grčkoj, Portugalu i možda Irskoj izazvat će mnogo negodovanja u Berlinu. Frustracije zbog kronične političke nestabilnosti u Italiji i francuskog otpora liberalizaciji gospodarstva će i dalje tinjati. Možda jednako važna za njemačku politiku kao izborni rezultat bit će presuda ustavnog suda idući mjesec o politici kupnje državnih obveznica Europske središnje banke (ECB), koja je smirila krizu. Ne očekuje se da će sud tu shemu proglasiti nezakonitom, no mogao bi postaviti uvjete zbog kojih bi je moglo biti teško provoditi.
"Njemačka će graditi Europu vlastitim tempom i po vlastitim uvjetima. Drugi to moraju progutati i shvatiti. Ako nas pokušaju požuriti, trajat će dulje", rekla je Ulrike Guerot iz Europskog vijeća za vanjske odnose (ECFR).
Berlin će i dalje nastaviti tražiti obvezan europski nadzor nad nacionalnim proračunima i odgovornost nacionalnim parlamentima za trošenje novca iz europskih kriznih fondova da bi pristao na veću pomoć drugim zaduženim članicama ili bankama, kazala je. Napredak će vjerojatno biti spor i zbog toga što postoje velike razlike u stajalištima Njemačke i ostatka svijeta o uzrocima i lijekovima za krizu u eurozoni.
"Mi Nijemci govorimo o poštivanju pravila i ustavnosti. Francuzi govore o potrebi za europskom strategijom i solidarnosti. Britanci i Amerikanci govore o uravnoteženju gospodarstva i žele drastična rješenja", kazala je Guerot.
Premda se utjecaj Njemačke, prvog europskog gospodarstva, u zadnje četiri godine povećao, osiguravši joj moć veta na bilo kakav europski dogovor, ona i dalje nije sklona preuzeti vodstvo, osobito ako to znači preuzimanje većih rizika.
Većina Nijemaca dijeli Merkelino stajalište da ostali Europljani jednostavno trebaju imitirati njemački model javne i privatne štednje kod kuće i konkurentnosti u svijetu kako bi riješili svoje gospodarske probleme. Rijetki su, ako uopće, spremni priznati da je njemački gospodarski model utemeljen na izvozu, pretjeranoj štednji i potisnutnoj domaćoj potražnji možda dio problema. (Hina)