"I razmišljanja o tomu da se dopusti schengenski režim samo na prijelazima u zračnim i pomorskim lukama su odbačena", rekao je Friedrich. On je ustvrdio da u ovom trenutku Rumunjska i Bugarska nisu spremne za ulazak u schengenski prostor i da je to nešto što se iz obzira prema građanima Njemačke ne može dopustiti.
"Naši će građani prihvatiti proširenje schengenskog prostora jedino u slučaju da za to budu stvoreni uvjeti. No to međutim u ovom trenutku nije slučaj", ustvrdio je Friedrich.
Kao razlog za odlučno odbijanje ulaska najmlađih članica Europske unije u Schengenski prostor, Friedrich navodi korupciju u obje zemlje koja bi mogla imati posljedica i na olako izdavanje viza za Schengenski prostor.
"Tko uz pomoć podmićivanja dođe do vize, taj može slobodno i bez kontrole otputovati i do Njemačke", kaže Friedrich.
Njemački ministar unutarnjih poslova se iznova izjasnio za odlučne mjere koje bi trebale spriječiti i useljavanje u Njemačku s isključivim motivom iskorištavanja socijalnog sustava.
"Svatko tko u Njemačku dolazi kako bi ovdje radio i studirao je dobrodošao. No tko ovdje dolazi samo zato kako bi prikupljao socijalnu pomoć i iskoristio slobodu kretanja, njega se u tom naumu mora spriječiti", odriješit je Friedrich.
On je najavio da će se u Bruxellesu založiti za uvođenje mjere koje bi spriječile ovakav oblik migracije. Jedna od mjera bi mogla biti i zabrana ponovnog ulaska u Njemačku za sve one koji su zlouporabili njemački socijalni sustav.
"Za ovaj naum ću se založiti u Bruxellesu. Jer mi ne možemo dozvoliti da se prije ili kasnije građani u iz cijele Europe upute u Njemačku s jedinim razlogom a to je da su u Njemačkoj najviše socijalne povlastice", zaključio je Friedrich.
Schengenski ugovor omogućava prijelaz granica bez kontrole u gotovo svim zemljama EU-a s izuzetkom Velike Britanije i Irske. Schengenskom prostoru pripadaju i Norveška, Švicarska i Island koje nisu članice EU-a.
U Njemačkoj se posljednjih tjedana razvila rasprava oko pojačanog useljavanja građana Rumunjske i Bugarske, mahom Roma, u Njemačku. Njemački gradovi i općine se već neko vrijeme žale na veliki financijski teret i opterećenje socijalnih fondova koji uzrokuje migracija iz Bugarske i Rumunjske.
Prema najnovijim ispitivanjima javnog mišljenja, dvije trećine Nijemaca se protivi useljavanju iz ostalih zemalja EU. Rasprava u Njemačkoj se vodi i s pogledom na 1.siječnja sljedeće godine kada se ukidaju ograničenja pristupa njemačkom tržištu rada za građane Rumunjske i Bugarske.
Njemačka vlada zasada planira uvesti ograničenja i za hrvatske građane u slučaju ulaska Hrvatske u EU.