Nitko u Poreču ne želi biti konobar 

Ada Damjanac (arhiva/D. MEMEDOVIĆ)
Ada Damjanac (arhiva/D. MEMEDOVIĆ)

Već drugu godinu za redom nema niti jednog upisanog učenika za zanimanje konobara u porečkoj Turističko- ugostiteljskoj školi Antona Štifanića. Zabrinjavajuća je to vijest za turističko-ugostiteljski sektor koji muku muči s nedostatkom kvalitetnih i stručnih kadrova, a stanje je još gore ako dodamo da ove godine TUŠ Antona Štifanića 
nije upisao niti jednog slastičara!

Više smo puta pisali kako hotelijeri i ugostitelji ne mogu naći osoblje, a razlog tomu je što se iz Slavonije, do prije nekoliko godina najvećeg rasadnika radne snage za istarske hotele i lokale, velik broj mladih odselio u druge države u potrazi za boljim životom. Početkom sezone, kako smo izvijestili, brojni hotelijeri još nisu imali popunjena sva sezonska radna mjesta. Mnogi su mladi otišli u potrazi za većim, ili bolje reći normalnim plaćama i radnim uvjetima. A sudeći prema nikakvom interesu djece za ovim zanimanjima, problemi će se nastaviti i u budućnosti.

Samo treći razred

-Konobari pohađaju trogodišnji program, pa sada imamo samo treći razred. Učenici koji pohađaju četiri godine smjer turističko-hotelijerskog komercijalista imaju među predmetima i kuharstvo sa slastičarstvom te posluživanje, pa dio njih može raditi posao 
konobara. Upisali smo i jedan razred kuhara, za što trenutno ima interesa među mladima, kaže ravnateljica TUŠ-a Antona Štifanića Vesna Baranašić. Kaže da vlada veći interes za četverogodišnje programe, jer nakon toga učenici mogu upisati fakultet. 

Na upit zašto nema interesa za smjer konobara Baranašić veli da ima više razloga. Jedan 
od tih svakako je što ima sve manje djece pa su im generacije sve malobrojnije. K tome, nema bodovnog praga za četverogodišnje smjerove, pa se ti programi uglavnom odmah dobro popune.

-Uvjerenje je da posao konobara može raditi bilo tko, pa tako ga većinom ne rade stručno osposobljeni. Zadnjih desetak godina za taj je smjer interes konstantno u padu, a rezultat je da zadnje dvije godine nema uopće zainteresiranih. Među tim učenicima zaista su bili rijetki koji su taj posao voljeli i htjeli ga raditi. Poziv konobara je degradiran, podcijenjen. I druge škole imaju problema s upisom, ne samo u Istri nego i u kontinentalnom dijelu gdje je nekoć za turističkim zanimanjima vladao velik interes, kaže ravnateljica.

Njeno je mišljenje da bi rješenje trebalo tražiti od krova, tj. od dva ministarstva: znanosti i obrazovanja, te turizma. Radi se po nastavnim programima od prije 20 godina. Zahtjevi tržišta rada su se promijenili, što naš obrazovni sustav ne prati, smatra ravnateljica 
Baranašić.

Ceh zabrinut

Situacija je zabrinula predsjednika Ceha ugostitelja pri Udruženju obrtnika Poreč Paula 
Šverka, vlasnika pizzerije u Vrsaru, koji je najavio da će se ceh morati tim pozabaviti nakon sezone.

-Zaista nije lako naći način kako motivirati mlade ljude da upisuju to zanimanje. Bio je ogroman broj nezaposlenih pa je, nažalost, velik dio ugostitelja iskorištavao situaciju. Ljude treba znati zadržati, potrebno im je osigurati normalno radno vrijeme i plaću te kvalitetan smještaj, jer bez toga više neće biti ni radnika. No, treba znati da ima onih poslodavaca koji su se uvijek trudili pa imaju dugogodišnje zadovoljne radnike, veli Šverko.

Po njemu je velik teret ugostiteljima i porezna stopa koja je s 13 ove godine narasla na 25 posto, što mnogima onemogućava da novac ulože u bolje uvjete za radnike i obnovu poslovanja općenito. Šverko ističe da ugostitelji nisu u zavidnoj situaciji, kao i to da ima loših i poslodavaca i radnika.

-I mi se često znamo naći u nezavidnom položaju i nitko nam ne može pomoći. Nije rijetkost da u špici sezone radnik navečer kaže da više neće raditi, ili da mora liječniku, te ode na dugo bolovanje kada ima najviše posla. Ugostitelji pričaju da ima svega i s 
radnicima, ali i osoblje je nama ispričalo kroz koje su ružne situacije prolazili s poslodavcima, kaže čelnik Ceha ugostitelja Poreštine.

Dodao je da žitelji ovog područja koji su radili u turizmu 80-tih i 90-tih, kada su 
gosti dolazili masovno i kada su se morali odreći svojih obitelji na nekoliko mjeseci - danas taj posao ne preporučuju svojoj djeci. I to razlog zbog čega mladi ne žele više upisati smjer za konobare.

-Kako riješiti manjak osoblja je dugotrajan proces koji se ne može riješiti preko noći. Konobar i kuhar lijepe su profesije, treba poznavati goste, namirnice, posluživanje i niz drugih stvari. To ne može raditi svatko. Stoga nije u redu da Zavod za zapošljavanje organizira prekvalifikacije u kuhare i konobare. To se ne može naučiti u mjesec dana, 
komentirao je Paulo Šverko.

Potezi Plave Lagune 

Goran Kukurin, direktor Sektora za ljudske resurse i opće poslove Plave lagune, kazao je da njihova tvrtka već godinama surađuje sa SŠ Antona Štifanića, ali i s brojnim 
drugim srednjoškolskim i visoko obrazovnim institucijama kako bi predstavili mogućnosti rada u turizmu i u toj kompaniji.

-Nažalost, ova vijest nije velika novost, jer se već godinama vrlo mali broj djece upisuje u 
turističke škole i to ne samo u Poreču. Upravo zbog toga Plava Laguna organizira programe edukacija, kao što su konobarska akademija, sommelijerski i tečajevi za barmene kako bismo naše potencijalne radnike pripremili za rad u našim objektima. Godinama sugeriramo da, osim poslodavaca, i nadležne institucije moraju više raditi na 
promociji turističkih i ugostiteljskih zanimanja, s čime se u posljednjih nekoliko godina i krenulo, komentirao je Goran Kukurin. (Tanja KOCIJANČIĆ)



Podijeli: Facebook Twiter