Nisu protiv investicije, ali su protiv lokacije

S prezentacije projekta kompostane (G. ČALIĆ ŠVERKO)
S prezentacije projekta kompostane (G. ČALIĆ ŠVERKO)

- Očekivao sam živu raspravu, komentirao je gradonačelnik Buzeta Siniša Žulić po završetku javne prezentacije idejnog rješenja potencijalne investicije fermentacijske kompostane u poduzetničkoj zoni Mala Huba. Održana je na inicijativu Grada Buzeta, mjesnih odbora Buzet i Štrped, a prezentacija je izazvala veliki interes.

Potrajala je dva i pol sata, okupila je dvjestotinjak mještana, a najglasniji su bili protivnici lokacije u Maloj Hubi koji smatraju da kompostani u kotlini, u blizini naselja i uz samu državnu cestu, na ulazu u Europu, nikako nije mjesto.

- Kompostana u Buzetu je kao da bi u stan od 50 kvadrata doveli jednog prča, usporedio je jedan Buzećan. Nitko nije protiv bilo koje investicije, ali ljudi se protive lokaciji, protive se šporkoj industriji i šporkom kapitalu, prenio je Damir Kajin stavove građanske inicijative Pravo na čisti zrak.

Hoće li se širiti miris?

Fermentacijska kompostana za proizvodnju organskog humusnog gnojiva, prva u Hrvatskoj s tehnologijom takve vrste na bazi fermenta kojeg izlučuje jedna vrsta gljive, izaziva kontroverze i revolt, ali i zabrinutost da će se, zbog sirovine koja će se koristiti, odnosno gnoja peradi, buzetskom kotlinom širiti neugodni mirisi. Kompostana veća od 6.000 četvornih metara površine smanjit će i vrijednost okolnih nekretnina, moglo se čuti na preksinoćnoj prezentaciji.

- Želim da se nedoumice koje se javljaju oko projekta razjasne i upravo stoga predložio sam formiranje povjerenstva u kojem bi bili predstavnici struke, mjesnih odbora i građana koji će pratiti projekt i odmah alarmirati ukoliko se pojavi mogućnost da neke stvari nisu dovoljno razjašnjene. Spremni smo na sve što budu tražili, bilo da se radi o nezavisnoj studiji utjecaja na okoliš, uvođenju različitih vrsta moritoringa, pred, za vrijeme i nakon eventualne realizacije investicije, znači na sve da građanima osiguramo i dalje kvalitetan i zdrav život u našem gradu, najavio je Žulić.

Rekao je također da donošenje odluke o odabiru ponude zagrebačke tvrtke Adria Eta, kao najpovoljnije za osnivanje prava građenja u poduzetničkoj zoni Mala Huba, predstavlja tek početak jednog puta.

Kajinovi papiri u institucijama

- Siguran sam da ćemo do konačnog potpisivanja ugovora o pravu građenja dobiti odgovore na sva sporna pitanja i razjasniti sve dvojbe i nedoumice, istaknuo je Žulić. Kada je riječ o kontaminiranom kapitalu, uzvratio je da je kup papira koje mu je preko posrednika dostavio Damir Kajin poslao državnom odvjetništvu, kriminalističkoj policiji i nadležnim institucijama da se istraže svi takvi navodi.

Odgovarajući na prozivke o spornom kapitalu, direktor firme Adria Eta, Igor Krota, istaknuo je da se u investiciju planira uložiti sedam milijuna eura, a financijska konstrukcija zatvorila bi se 60 posto sredstvima EU fondova, 30 posto bankovnim kreditom i 10 posto vlastitim sredstvima. Kapacitet kompostane je 7.400 tona godišnje. U procesu proizvodnje humusa u Buzetu upotrebljavat će se isključivo gnoj peradi s piljevinom i otpad iz vinskih podruma- grožđana pulpa i koristiti isti tehnološki postupak kao i u kompostani u Sv. Antonu kod Kopra.

Temeljem zakonskih odredbi za planirani zahvat nije potrebno provesti procjenu utjecaja na okoliš niti ocjenu o potrebi procjene.

- Zbog velikog interesa mještana na vlastitu inicijativu naručili smo stručno mišljenje o izgradnji kompostane. Izradila ga je tvrtka DLS koja posjeduje certifikat resornog ministarstva i ono je pokazalo da onečišćenja zraka, vode i zemlje nema, odnosno, da je utjecaj na okoliš nula, rekao je Krota.

Krota: Deponij će biti pokriven

Na pitanja hoće li kompostana smrdjeti, decidirano je odgovorio da neće!

Deponij ulaznih sirovina prekriva se prirodnim biološkim slojem tako da se eliminiraju neugodni mirisi, mušice i glodavci. Na prozivke da se u kompostani u Sv. Antonu proizvodi 300 tona godišnje, dok je u Buzetu planirana proizvodnja od 7.400 tona, što je neusporedivo u smislu utjecaja na okolinu, Krota je uzvratio da će deponij u Buzetu biti pokriven i zaštićena od vremenskih utjecaja, te da je veličina deponija u Buzetu jednak onom u Sv. Antonu.

Protivnici kompostane uvjereni su da će kamioni koji dovoze sirovinu smrdjeti po cijelom gradu, no Krota to opovrgava navodima stručnog mišljenja. Ustvrdio je da će se sirovina dovoziti jednom kvartalno, a ne svaki dan, te da će se kamioni prije izlaska iz deponija prati. Na pitanja o zaštiti radnika od utjecaja amonijaka u zatvorenoj kompostani, odgovorio je da su emisije tvari u zrak kontrolirane i ispod zakonski dozvoljenih vrijednosti.

Nabrajajući prednosti projekta, Krota je istaknuo da će direktno u Buzetu, kroz obavljanje radova i ostale troškove, ostati više od 3,5 milijuna eura samo u tijeku izgradnje, da će prosječna bruto plaća radnika biti preko 12.000 kuna, te da će u poslovanju kompostane biti posredno uključeno još najmanje 20 vanjskih suradnika s buzetskog područja. (Gordana ČALIĆ ŠVERKO)


Podijeli: Facebook Twiter