Iako su protekli vikend iz Banskih dvora stizale neslužbene informacije o tome da ce predsjednica Vlade zatražiti od domacih banaka da gradanima i gospodarstvu snize kamate na kredite ili im u protivnom ponovo prijeti uvodenje poreza na ekstra dobit, sama Jadranka Kosor jucer je izbjegavala otvoreno potvrditi da ce u srijedu pred bankare izaci s takvim prijedlogom, ali ga nije ni opovrgnula.
U emisiji Hrvatskog radija «Kako vlada Vlada» premijerka je kazala da nigdje nije dala izjavu o tome da ce od banaka tražiti smanjenje kamata ili da ce im zaprijetiti uvodenjem poreza, ali da od njih u srijedu ocekuje prijedlog kako misle pomoci u gospodarskom oporavku Hrvatske.
- Prošle godine razgovarali smo o uvodenju poreza na banke i dobili smo naznake od banaka da bi to moglo imati posljedice na gradane. Dogovorili smo tada s bankama da predlože model po kojem ce pridonijeti prevladavanju krize, porucila je Kosor. Govorila je o tome da prvenstveno ocekuje sudjelovanje banaka u Vladinom modelu poticanja stanogradnje te njihov jaci angažman u doradenom modelu A kreditiranja gospodarstva. Porucila je da «banke koje žive u Hrvatskoj i dobro posluju u Hrvatskoj moraju snositi dio tereta sadašnje krize».
Ništa službeno
U Vladi nitko službeno ne želi govoriti o mogucoj inicijativi za smanjenje kamata i uvodenje poreza bankama, ali neki naši sugovornici napominju da je prilika za taj porez propala krajem prošle godine, kad se istovremeno s time trebalo i znacajnije rezati proracunske rashode. Pojedini ministri priznaju da ionako ocekuju od banaka da postupno snižavaju kamate, ali i to da bi u izbornoj godini bilo ludo negirati da se to dogodilo kao posljedica Vladine inicijative, pogotovo nakon dvogodišnjeg rasta kamata i rata koje su se srucile na gradane. Samo na kredite u švicarcima kamate su rasle i do dva postotna poena, a uz promjene tecaja rate su u dvije godine narasle i do 22 posto.
U Hrvatskoj narodnoj banci mogucnost sniženja kamata i uvodenja poreza bankama jucer nisu željeli komentirati. Kad se ta inicijativa pojavila prošle godine u središnjoj banci, usprotivili su joj se uz napomenu da bi se teret ionako prelio na leda gradana. U domacim bankama Vladinu eventualnu inicijativu uglavnom nisu željeli komentirati, jedino su se u Splitskoj banci potrudili objasniti kakve su mogucnosti snižavanja kamata i posljedice uvodenja novog poreza.
Pritisci na kamate
- Na razini bankovnog sustava izvjesno je da bi uvodenje novog poreza na banke za posljedicu imalo zaustavljanje trenutnog trenda pada aktivnih kamatnih stopa, odnosno vjerojatni su cak i pritisci na povecanje kamatnih stopa. Naime, teret novog nameta vrlo bi se vjerojatno raspodijelio izmedu poslovnih banaka i klijenata.
Takoder je cinjenica da bi ovakav potez smanjio kreditnu aktivnost banaka, što bi usporilo oporavak cjelokupnog gospodarstva, ali i odgodilo nužni investicijski ciklus u realnom gospodarstvu pred ulazak Hrvatske u EU, procjenjuje Tomislav Krpan, prokurist i glavni direktor za poslovanje s gradanstvom, malim poduzetništvom i obrtom Splitske banke. Krpan smatra i da bi to znacilo pritisak na rast inozemnog duga privatnog sektora te povecanje ranjivosti hrvatskog gospodarstva, a najveca negativna posljedica bila bi na tecaj kune. Dogodio bi se, po njemu, i odljev kapitala iz Hrvatske.
Krpan podsjeca da se u 2010. godini vec dogodio trend pada aktivnih kamatnih stopa za kredite gradana i poduzeca. Taj trend, upozorava on, usporavaju makroekonomski rizici, što potvrduje i smanjenje kreditnog rejtinga države koje za posljedicu ima povecanje cijena zaduživanja svih domacih sektora, pa tako i banaka. Ocekuje se i povecanje udjela «loših kredita» u ukupnom kreditnom portfelju, što smanjuje mogucnosti za smanjenje kamatnih stopa. Nije Krpan zaboravio spomenuti ni visoke potrebe države za (re)financiranjem na domacem tržištu, koje doprinose višim kamatnim stopama.
Rast loših kredita
- U 2011. godini ocekujemo da se nastavi trend pada kamatnih stopa i to zbog daljnjeg rasta konkurentskih pritisaka u uvjetima opadajuce potražnje za kreditima. Ipak, navedeni cimbenici uvelike ce utjecati na dinamiku smanjenja kamatnih stopa, a na njih ipak poslovne banke ne mogu znacajnije utjecati, porucuje Krpan.
Što se tice udjela loših kredita u ukupnim plasmanima banaka, oni su s 3,1 posto s kraja 2007. u 2010. godini narasli na više od deset posto, što znaci da je svaka deseta kuna koju su banke odobrile rizicna za naplatu, pa prema tome rastu i rezervacije koje banke moraju spremiti. Gradani trenutno bankama duguju oko 120 milijardi kuna, od cega je polovica nenamjenskih kredita, uglavnom kredita na kartice. (Gabrijela GALIC, Jagoda MARIC/Novi list)
Mudrinicu dodatni porez neprihvatljiv
«Porezni presing je u Hrvatskoj previsok ne samo za telekom sektor,
nego i za citavo gospodarstvo i gradane, pa je bilo kakvo uvodenje
dodatnih poreza neprihvatljivo. Štoviše, treba smanjiti dio poreza koji
nam stvara manje konkurentno gospodarstvo. I neto place gradana su niže
zbog toga jer nam je sadašnje porezno opterecenje previsoko», izjavio je
Ivica Mudrinic, predsjednik Uprave T-HT-a.
«Treba nam i širi paket
mjera koje ce biti primjenjive u rokovima. Ne trebaju nam samo najave,
trebaju nam konkretni rezultati. Ako se država trenutno zadužuje uz
kamatu od sedam posto, teško da gospodarstvo može dobiti manje od devet
do deset posto kamata, a onda ni povrat na kapital ne može biti veci od
toga», porucio je Mudrinic. (D. J.)