Medunarodna organizacija rada (ILO) objavila je u izvješcu predstavljenom u utorak u Ženevi da je njemacka politika konkurentnosti "strukturalni uzrok" krize eurozone.
"Poboljšanje konkurentnosti njemackih izvoznika sve se više identificira kao strukturalni uzrok nedavnih teškoca eurozone", navodi UN-ova ustanova sa sjedištem u Ženevi. Napose kritizira reforme koje je 2003. provela vlada tadašnjeg kancelara Gerharda Schroedera.
Te reforme kao i dobici ostvareni konkurentnošcu njemackoga gospodarstva Berlin redovito prikazuje kao model koji bi trebale slijediti druge zemlje. No ILO takav model smatra kocnicom rasta.
"Njemacki trošak rada pao je u jednome desetljecu u odnosu na konkurente i stvorio pritisak na njihov rast s opasnim posljedicama za održivost njihovih javnih financija", ocjenjuje ILO.
Ta organizacija zagovara dostojanstven rad posvuda u svijetu. "Stanje je tim lošije što države u krizi nisu znale jacanjem izvoza nadoknaditi slabosti domace potražnje jer njihova proizvodnja nije znala profitirati iz rasta domace potražnje u Njemackoj", navodi ILO.
Isti dan je u Washingtonu Medunarodni monetarni fond (MMF) upozorio da je eskalacija problema u eurozoni zakocila oporavak svjetskog gospodarstva. MMF sada ocekuje pad gospodarstva eurozone u ovoj godini. U ažuriranim prognozama za svjetsko gospodarstvo MMF je snizio procjenu rasta gospodarstva eurozone za cak 1,6 postotnih bodova i sada ocekuje pad aktivnosti u zoni primjene jedinstvene europske valute za 0,5 posto.
Europska banka za obnovu i razvitak (EBRD) takoder za ovu godinu prognozira oštro usporavanje gospodarskog rasta u 29 zemalja na potezu od srednje i istocne Europe do srednje Azije i upozorava da bi daljnje pogoršanje uvjeta u eurozoni moglo imati daljnje goleme posljedice na regiju u cjelini.
U 2012. godini za regiju u cjelini sada prognozira prosjecan gospodarski rast od 3,1 posto, što ukazuje na oštro usporavanje u usporedbi s rastom od 4,8 posto u prošloj godini, navodi se u novim prognozama EBRD-a, objavljenim u utorak.
Iako je prognoza 3,1-postotnog rasta u citavoj regiji EBRD-a više-manje u skladu s projekcijama iz listopada, najnovije prognoze ocituju sve izrazitije razlike medu 29 zemalja obuhvacenih istraživanjem. Regiju srednje i jugoistocne Europu ocjenjuju najviše izloženom pritiscima iz eurozone i ukazuju na Sloveniju i Madarsku koje ce vjerojatno ponovo kliznuti u recesiju u ovoj godini.
Za podregiju središnje Europe i baltickih zemalja u koju EBRD svrstava Hrvatsku, predvida se rast od 1,4 posto, nasuprot 1,7 posto koliko je prognozirano u sklopu bancinih listopadskih projekcija. (Hina)