Intervju s predsjednikom Josipovicem otvorili smo pitanjem je li ostvarenje njegovog projekta Nove pravednosti sada, nakon deset mjeseci mandata na Pantovcaku, još dalje negoli kad je krenuo u predsjednicke izbore.
- Bez obzira na podatke o kojima govorite, mislim da smo u važnim aspektima bliže pravednosti. Naravno, u gospodarstvu je situacija teška i ono što proizlazi iz gospodarstva - nezaposlenost, pad standarda, državne financije - nije dobro. U toj teškoj krizi predsjednik u gospodarstvu, ruku na srce, malo može uciniti osim poticati Vladu na jacu aktivnost. Gospodarstvo je primarno njena nadležnost. Ali, uspostavljen je bolji socijalni dijalog. Vidjeli smo da su Vlada i sindikati postigli relativno visok konsenzus o mnogim pitanjima, pa i referendumu. Vlada je dugo odbijala referendum, a na kraju, pao je dogovor sa sindikatima. Necu reci da su time riješeni problemi, ali stvara se novo ozracje. Ono gdje se najviše napravilo, i na to sam ponosan, jest to da smo ustavnim promjenama dokinuli zastaru za kaznena djela iz pretvorbe i privatizacije. Godinama sam to predlagao, Vlada je godinama odbijala i sada je ipak prihvaceno.
- Vec šest mjeseci imamo tu odredbu u Ustavu, ali ne vide se baš rezultati. Je li ona tek mrtvo slovo na papiru?
- Ne, nikako! Vec su krenuli neki postupci, DORH je napravio cjelovitu inventuru svih predmeta kriminala iz pretvorbe i privatizacije, utvrdeno je stanje tih predmeta i ceka se odluka Državnog odvjetništva ima li u nekima od njih elemenata za obnovu ili nastavak postupka.
- Hocete reci da se razmatra mogucnost revizije nekih zvucnih kriminalnih privatizacija iz 90-ih?
- To ne mogu komentirati. Predsjednik se u to ne može miješati, nije moje da sudim i vodim istrage, ali jest da stvaram klimu pravne države i društvene odgovornosti. Nadalje, koliko god na prvi pogled to izgledalo strašno, ipak je razlog za optimizam i nadu u pravdu i cinjenica da je mnogo dužnosnika, pa i bivši premijer pod istragom. To govori o tome da više nema nedodirljivih. Pa kada ste prije mogli i misliti da bi predmeti ovakvog ranga, s okrivljenim ministrima, zamjenicima premijera, samog premijera, mogli doci pred sud? Zar to nije razlog za vjeru da se pravednost pocinje ostvarivati? Ovo što se dogada, bez obzira što pokazuje dubinu moralne i pravne krize u Hrvatskoj, jasno pokazuje i to da je društvo odlucilo krenuti drugim putem. Uz Vladu i premijerku, koja je takoder promovirala koncept nulte stope tolerancije protiv korupcije, mislim da je i koncept Nove pravednosti itekako tome doprinio.
- Jeste li imali predodžbu, kada ste se prije godinu dana kandidirali za predsjednika, koliko duboko, bolje reci visoko seže korupcija u državnim tijelima? Jeste li sumnjali da je baš premijer sama glava te korupcijske hobotnice?
- Moram priznati da nisam bio toga svjestan. Osim toga, pravosude tek treba ocijeniti je li gospodin Sanader vrh korupcijske hobotnice ili nije. Dio koncepta Nove pravednosti je i to da se nikoga ne proglašava krivim prije negoli to sud utvrdi. Toj Novoj pravednosti ne doprinosi ono što se cesto dogada u našim medijima: cim se nekoga osumnjici otvara se hajka i na rodbinu, prijatelje, susjede pa sve do psa! To nije dobro.
- Sanader nije osuden, ali je uhicen u stranoj državi, u bijegu pred hrvatskim pravosudem, a sada mu se i u Austriji stavljaju na teret dodatne malverzacije. Trojici dužnosnika iz njegove Vlade vec je presudeno, potpredsjedniku Vlade, ministru obrane i policije, državnom tajniku. Ministar Karamarko otvoreno porucuje da to nije sve i da slijede nova uhicenja na visokoj politickoj razini. Što govore o Hrvatskoj sve ove cinjenice, kao i cinjenica da je punih sedam godina Sanader mogao voditi sustav u kojem se državu potkradalo na svakom koraku, bez iole ozbiljnijeg propitivanja od pravosuda, vlastite stranke, medija?
- To potvrduje ono o cemu sam govorio u kampanji - da je Hrvatska, nažalost, visoko korumpirana država kojoj je nužno potreban zaokret, nova pravednost i potpuno neovisno pravosude i policija. Mislim da je taj proces jacanja neovisnosti pravosudnih tijela i policije sada evidentan...
- Govorite o evidentnom pomaku u neovisnosti pravosuda, a na celu DORH-a je covjek koji je bio državni odvjetnik i za citavo vrijeme Sanaderovog mandata i tada ništa nije vidio, cuo niti istraživao. Može li Mladen Bajic biti danas glavni jamac neovisnog pravosuda, je li pravedno jednostavno zaboraviti cinjenicu da je sedam godina bio poslušan Sanaderu jednako kao i njegovi ministri?
- Za otvaranje ovakvih procesa moraju se posložiti odredene društvene okolnosti. Koliko je Državno odvjetništvo znalo, a koliko nije znalo, o tome bi se moglo razgovarati. Kao i policija, uostalom. No sada su se stvorili opcedruštveni i politicki uvjeti, sada se radi onako kako treba, kako društvo ocekuje i bilo bi kontraproduktivno da ono što nam se sada odvija pred ocima, što se ipak pokrece u dobrom smjeru, dovodimo u sumnju zbog cinjenice da u nekim prijašnjim vremenima nije bilo uvjeta za to.
- Kada kažete «stvorili su se uvjeti», ocito mislite na postojanje politicke volje. Državni odvjetnik ne bi smio cekati zeleno svjetlo politike za svoj rad. Gdje je neovisno pravosude ako DORH slijepo slijedi politiku i onda kada ona zaustavlja istrage i onda kada ih potice?
- To što su istrage ovog ranga postale moguce po meni nije samo stvar politicke volje vladajuce elite, premijera, predsjednika ili nekog drugoga. Morala se složiti citava društvena klima da bi to bilo moguce. Pogledajte samo medije; da danas prelistate ne tako stare novine iznenadili biste se tko je sve donedavno hvalio bivšeg premijera. U svim bi se medijima našlo velikih pohvala za njega. Dakle, cijela društvena klima se danas mijenja i ta promjena koja dolazi je toliko duboka da više ne postoji nitko, ni predsjednik, ni premijer, ni itko drugi, tko bi to sada mogao zaustaviti. Onaj tko bi danas pokušao zaustaviti te procese bio bi pometen s politicke scene.
- Jeste li baš sto posto sigurni da više nema nedodirljivih? Amnesty International je nedavno upozorio na neprocesuirane ratne zlocine u Hrvatskoj, naveli su kao primjere neistražene sumnje oko uloge Tomislava Mercepa, Davorina Domazeta Loše te Vladimira Šeksa u ratnim smaknucima. Mercep je nedugo nakon toga završio pod istragom, Šeksa nitko ništa ne pita.
- Ako bude dokaza, nema nikoga u ovoj državi, bez obzira na to zvao se on Ivo Josipovic ili Vladimir Šeks, tko bi trebao ostati izvan dosega pravosuda. Mnogi su mislili da su zauvijek nedodirljivi, pa se to nije dogodilo. Da se razumijemo, nacelno govoreci, ne postoji društvo u kojemu pojedinci nece naci ovu ili onu rupu da utjecu na državne institucije, nemam iluziju da ce Hrvatska kada prode ovaj proces cišcenja biti savršeno, idealno društvo. Ali siguran sam da postaje bolje društvo.
- Ali svi ljudi koji sjede u Vladi Jadranke Kosor, ukljucujuci i nju samu, godinama su sjedili u Vladi Ive Sanadera. Godinama! Vjerujete li Vi doista da premijerka i ministri nisu ništa znali, da su mogli previdjeti korupciju ovakvih razmjera?
- Sigurno se svima koji su na politickoj sceni može prigovarati zašto nisu bili oprezniji. Ali upravo se kroz ove postupke koji se pokrecu otvara prilika da se preispita svacija uloga. Vidio sam da ce svjedociti i premijerka Kosor. Eto prilike da se propita i njezina uloga, bilo cija uloga. Ponovno isticem, mislim da je rijec o pozitivnom i nezaustavljivom procesu. (Razgovarala Nataša BOŽIC/Novi list)
PROCITALI STE IZVATKE IZ INTERVJUA S PREDSJEDNIKOM JOSPOVICEM, KOJI U CIJELOSTI DONOSI SUBOTNJE TISKANO IZDANJE