Nije samo PDV, hrana ionako stalno poskupljuje

(D. ŠTIFANIĆ)
(D. ŠTIFANIĆ)

Vlada će povećati međustopu PDV-a, koja se odnosi na turizam, ugostiteljstvo, šećer, ulje i dječju hranu, s 10 na 13 posto.

Da bismo shvatili što to za prosječnog potrošača znači, trebamo se prisjetiti izmjena Zakona o PDV-u od ožujka prošle godine kojima je opća stopa poreza povećana s 23 na 25 posto. Da bi se umirila javnost, tada je prvi put uvedena međustopa od 10 posto, kojom su se do sada oporezovala jestiva ulja, masti, dječja i prerađena hrana na bazi žitarica te isporuka vode. Međustopa PDV-a primjenjivala se i na šećer od trske i šećerne repe.

Tada su naime trgovci povećanje poreza dočekali, kako drugačije, nego kao idealnu priliku za još jednu marketinšku kampanju. Kupce su mamili obećanjima da cijene hrane, barem prvih mjeseci, neće dirati dok će neke čak i smanjiti. I doista - tako je i bilo prvih mjeseci. Cijene hrane nisu se mijenjale, a one na koje je uvedena međustopa - snižene su. No, treba se podsjetiti da je većina trgovaca tada, na prvi spomen povećanja PDV-a, još u siječnju, unaprijed podigla svoje cijene.

Što će se dogoditi kad se PDV s deset podigne na 13 posto? Hoće li trgovci dignuti cijene? Vjerojatno hoće, isto kao što su ih bili spustili kada je međustopa uvedena. Ne toliko zbog naše uštede koliko zbog marketinške kampanje. No, problem i nije toliko u ta tri posto koliko u činjenici da je hrana svakim danom sve skuplja, a novčanici sve tanji. Jer, jesti se mora sve, a ne samo ona hrana u "međustopi". A sve ostale namirnice svakim danom sve su skuplje. Tako je na primjer maslac, na koji je stopa PDV-a nije bila snižena, gotovo je dostigao cijenu od 20 kuna pa u dućanu košta od 18 do 19 kuna, a litra mlijeka košta sedam kuna.

- Ne sumnjam da će trgovci priliku iskoristiti i podignuti cijene te će građani i ovoga puta platiti ceh za deficit, prezaduživanja i prenapregnuto gospodarstvo, zaključio je Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnog sindikata Hrvatske Sever uz riječi da će sve ove mjere rezultirati samo još većim smanjenjem potrošnje i još manjom kupovnom moći. (B. PETROVIĆ)

VIŠE O OVOJ TEMI ČITAJTE U TISKANOM IZDANJU.


Podijeli: Facebook Twiter