Najveci privatni vinograd južna Istra dobiva ovih dana i to u Šišanu u ližnjanskoj opcini. Ponosan vlasnik je mladi urbani vinar Bruno Trapan iz Pule kojem je ovo, uz vinski podrum, drugi vinograd u istom naselju. Radi se o površini od sedam hektara s 26 tisuca sadnica loze. Na tri hektara bit ce posaden teran, a na ostaloj površini merlot, syrah i malvazija.
- Novi vinograd znaci novu politiku odnosno više se pocinjemo posvecivati crnim vinima. Shvatio sam da je teško raditi klasicnu malvaziju jer je ovdje nekoliko stupnjeva toplije nego u ostatku Istre i ima manje kiše. Uvijek dobijem strukturu koja treba, to nije problem, ali teško dobijem aromaticnost i otkacenost u njoj koju želim. Zato je bolje ozbiljnije se posvetiti crnim vinima, a od starih Šišanaca cuo sam da je teran nekad bio glavna loza u naselju, kaže Trapan.
Za razliku od prvog vinograda, dodaje, u ovom ima dosta kamena, što je idealno jer kamenje zadržava vlagu. Tlo je mineralno i porijeklom morsko jer su naišli na ostatke školjaka. Ove godine napravila se samo priprema terena i sadnja, a sljedece se podiže armatura vinograda odnosno stupovi i žice.
- Za dvije godine ocekujem prvo grožde. Pocetna radnja bilo je kopanje buldožerom na metar i nešto dubine da dobijemo rahlo tlo, a onda smo mrvili kamen na 50 centimetara dubine, što je i najskuplje u ovom pothvatu. Najduže je i trajalo jer se stroj krece oko 300 metara na sat, ali napravi bogovski posao. Hektar pripreme ovog terena košta izmedu deset i 12 tisuca eura, dok je u prvom vinogradu cijena bila izmedu dvije i pol i tri tisuce eura, pojašnjava mladi vinar.
Vina izvozi u Srbiju, Crnu Goru, Englesku, Njemacku, a cilj mu je pokoriti Ameriku jer zasad ima odlican feedback iz Engleske i Njemacke. U ovom poslu nema akumulacije novca, dodaje, i kad covjek nije opterecen zaradom, ima rezultata. U vinarstvu se stalno ulaže i uce nove stvari, a kad covjek pomisli da je nešto i shvatio, sljedece godine shvati da opet nema pojma.
Proizvodnja u oba vinograda je ekološka jer se koriste samo bakar i sumpor te razliciti macerati trava poput koprive ili preslice. Trapan kaže da južna Istra može progurati ekološku proizvodnju jer nema velikih vinograda koji koriste pesticide pa tako ni mogucnosti da budu izvori sekundarne infekcije loze.
U novom vinogradu je posadeno i oko 350 sadnica maslina. - Radimo maslinovo ulje, ali od njega nikad nismo stvarali brend, no mislim da ima šanse da uz vina na tržište proguram i svoje ulje. To mi je nekako logicki korak, kaže Trapan. (Piše Tatjana GRBIC; snimio Neven LAZAREVIC)
CJELOVITU REPORTAŽU DONOSI TISKANO IZDANJE OD PETKA