Rast BDP-a od pola do jedan posto u trecem kvartalu, koji ovih dana predvidaju vodeci analiticari, uopce ne znaci da tako skoro izlazimo iz krize. Tako misli vecina naših sugovornika iz poslovnog svijeta, ali i sindikata i ekonomista. Iako je BDP tijekom prvog tromjesecja ove godine bilježio minus od 2,5 posto, a procjene su da ce i drugi biti u minusu od 2,6 posto, vijest da cemo u trecem kvartalu biti u blagom plusu svakako je dobra, ali nedovoljna da bi se pocelo govoriti o pravom oporavku ekonomije u Hrvatskoj.
- Teško da bi se to moglo nazvati oporavkom. To jest naznaka i mali pomak nabolje, ali ako pogledate pokazatelje daljnjeg pada maloprodaje, industrijske proizvodnje te smanjenja narudžbi - izlaska iz krize nece biti tako skoro, misli Goran Bakula, savjetnik za gospodarstvo u Nezavisnim hrvatskim sindikatima, koji smatra da ce se na jesen nastaviti pad zaposlenosti kao i pad potrošnje, a upozorava i na smanjenje kreditne zaduženost gradana.
Ekonomist Branko Grcic smatra da je do prognoza o povecanju BDP-a u trecem kvartalu došlo zbog turisticke sezone, odnosno povecanog izvoza turistickih usluga.
- To je mali oporavak i bit ce kratkog daha, smatra on.
Ni Marica Vidakovic, prokuristica konditorske industrije Kraš, nije optimist.
- Stanje u realnom sektoru nije obecavajuce. Ocekujem nastavak pada potrošnje ujesen, kada cemo svi mi nakon odmora doživjeti prizemljenje jer nas dva mjeseca turisticke sezone ne može spasiti. Poduzetnici su vec sad suoceni s visokim cijenama sirovina, kao što je slucaj s Krašem kada je u pitanju cijena kakaovca, a o energentima poput plina i elektricne energije da ne govorim. Sve pocinje i završava na rastu proizvodnje i prihoda, a time i rastu potrošnje. Ako tu nemate rast, a pritom vam se troškovi povecavaju, u problemima ste, kaže prokuristica Kraša.
Predsjednik Uprave Koncar-Elektroindustrije Darinko Bago kaže da je u ovom trenutku teško davati bilo kakve procjene.
- Nisam ni optimist, ni pesimist, ali mogu vam reci da ce sve biti neizvjesno. Hrvatska se ne može gledati mimo globalnih kretanja, a trenutno u svijetu imate oporavak koji je prakticki umjetan. Velike zemlje poput Njemacke, Francuske ili Velike Britanije su oporavile svoje ekonomije dajuci poticaje, i to u nezamislivim brojkama, u stotinama milijardi eura. Pitam se što ce biti kad tih subvencija ne bude, upozorava Bago. Smatra i da procjene analiticara mogu biti upitne te navodi da su i oni inozemni prije nekoliko godina procjenjivali pad BDP-a u Hrvatskoj od tri posto u 2009. godini, da bi on na kraju bio dvostruko veci. Prvi covjek Koncara smatra i da ce situacija ovisiti i o dostupnosti kapitala.
- Treba vidjeti kolike su nam trenutno državne obaveze i gdje cemo se zadužiti - da li u inozemstvu ili na domacem tržištu, o cemu ce onda ovisiti i dostupnost i cijena kapitala za naše tvrtke. A upravo ce onda o tome ovisiti i efikasnost realnog sektora, mišljenja je Bago, koji naglašava da trenutno nitko ni u svijetu nema tocne prognoze te da svi na buduci oporavak gledaju sa zebnjom.
Goran Bakula iz NHS-a smatra da je do blagog oporavka BDP-a došlo i
stoga što je medu tvrtkama koje su prije godinu i više dana ušle u
poteškoce (poput primjerice HG Spota ili Adriatica.neta) došlo do
preslagivanja i oporavka. Analiticari predvidaju da se rast BDP-a može
ocekivati tijekom 2011. godine, a on bi mogao iznositi od 1,5 do dva
posto. Predvidanja su HNB-a pak da bismo ovu godinu trebali završiti s
ukupnim padom BDP-a od oko 1,6 posto.