Međunarodni sud pravde (ICJ) u utorak je odbacio i hrvatsku i srpsku tužbu za počinjen genocid tijekom Domovinskog rata.
Objavljujući presudu po hrvatskoj tužbi, ICJ je utvrdio da su JNA i srpske snage ciljale hrvatsko stanovništvo koje predstavlja skupinu zaštićenu po konvenciji o sprečavanju i kažnjavanju genocida i da su nad Hrvatima počinjeni brojni zločini, rekao je predsjednik ICJ-a Peter Tomka. Međutim, ti zločini nisu počinjeni s genocidnom namjerom te se stoga hrvatska tužba protiv Srbije odbacuje, priopćio je. Tomka je kazao kako je zaključak suda da su zločini protiv hrvatskog stanovništva počinjeni s namjerom da se etnički očiste područja koja su trebala ući u sastav srpske države, a ne s namjerom genocida. Za utvrđenje genocida potrebno je utvrditi i da su se zločini koji čine genocid dogodili, ali i postojanje namjere za počinjenje genocida.
ICJ je odbacio i srpsku protutužbu o genocidu počinjenom nad Srbima tijekom Oluje. Sud je utvrdio da su se zločini nad Srbima i njihovo zlostavljanje tijekom Oluje dogodili, ali nisu dosegnuli razmjere genocida. ICJ je utvrdio i da nije bilo neselektivnog granatiranja gradova tijekom Oluje i da u Brijunskom transkriptu nema nikakve genocidne namjere.
U najboljem slučaju moglo bi se zaključiti da je hrvatsko vodstvo uzimalo u obzir da će operacija izazvati bijeg stanovništva i da je bilo zadovoljno takvom posljedicom i da ništa ne bi učinilo da spriječi takvu posljedicu. Čak i da je takav zaključak točan, on je daleko od dokazivanja genocidne namjere, kazao je predsjednik suda Peter Tomka.
Srpska je protužba odbačena jednoglasno a hrvatska s 15 glasova za i dva protiv.
Hrvatska je 1999. tužila Srbiju ICJ-u za genocid nad Hrvatima u četiri ratne godine, a Srbija Hrvatsku 2010. za genocidnu kampanju protiv lokalnih Srba u akciji Oluji u ljeto 1995.
Pusić: Iako genocid nije dokazan, zločina je bilo
Iako Hrvatska nije dokazala genocid, to ne znači da zločina nije bilo, a počinili su ih Jugoslavenska narodna armija i paravojske iz Srbije, komentirala je u utorak ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić presudu Međunarodnog suda pravde o hrvatskoj tužbi protiv Srbije za genocid u Domovinskom ratu.
Iako nije dokazan genocid kao 'svjesna namjera uništenja grupe u cijelosti', rekla je, "to ne znači da nije bilo rata i zločina".
"Svi zločini koje je sud razmatrao dogodili su se u Hrvatskoj, netko je napao Hrvatsku i počeo rat u Hrvatskoj, a za to su navedeni ostaci JNA i paravojne snage iz Srbije", rekla je Pusić.
"Sve se dogodilo na teritoriju Republike Hrvatske, u agresiji na Hrvatsku". Hrvatska se nada da će Beograd u skladu s presudom početi rješavati pitanje nestalih, a objema je zemljama dužnost gledati unaprijed i generacijama koje dolaze osigurati da se to više ne može ponoviti, rekla je.
"Sud je u izricanju presude konstatirao da je jedna od glavnih zadaća vezi s ratom devedesetih utvrđivanje sudbine nestalih. To je bio hrvatski zahtjev i preduvjet za eventualno drukčiji tijek događaja, ali nije bilo volje da se otvore podaci o nestalima. Nadam se da će kolege u Srbiji i u skladu s uputama suda prionuti na tu zadaću koja ima najdramatičniju ljudsku dimenziju, a to je utvrđivanje sudbine nestalih i rašćišćavanje te tamne brojke", rekla je Pusić.
"Dužnost je svih nas osigurati da se bilo što slično isključi kao mogućnost u vremenu koje je pred nama, za generacije koje dolaze i nadam se da je i ova presuda jedna vrsta doprinosa da se završi to povijesno razdoblje i krene prema boljem, konstruktivnijem i sigurnijem razdoblju", rekla je.
Međunarodni sud pravde (ICJ) u utorak je odbacio i hrvatsku i srpsku tužbu za počinjen genocid tijekom Domovinskog rata. Objavljujući presudu po hrvatskoj tužbi, ICJ je utvrdio da su JNA i srpske snage ciljale hrvatsko stanovništvo koje predstavlja skupinu zaštićenu po konvenciji o sprečavanju i kažnjavanju genocida i da su nad Hrvatima počinjeni brojni zločini, rekao je predsjednik ICJ-a Peter Tomka.
Međutim, ti zločini nisu počinjeni s genocidnom namjerom te se stoga hrvatska tužba protiv Srbije odbacuje, priopćio je. Tomka je kazao kako je zaključak suda da su zločini protiv hrvatskog stanovništva počinjeni s namjerom da se etnički očiste područja koja su trebala ući u sastav srpske države, a ne s namjerom genocida.
Za utvrđenje genocida potrebno je utvrditi i da su se zločini koji čine genocid dogodili, ali i postojanje namjere za počinjenje genocida. ICJ je odbacio i srpsku protutužbu o genocidu počinjenom nad Srbima tijekom Oluje. Sud je utvrdio da su se zločini nad Srbima i njihovo zlostavljanje tijekom Oluje dogodili, ali nisu dosegnuli razmjere genocida. ICJ je presudio i da nije bilo neselektivnog granatiranja gradova tijekom Oluje i da u Brijunskom transkriptu nema nikakve genocidne namjere. Presude ICJ-a konačne su i na njih nema prava na žalbu.
Milanović: Nismo zadovoljni, ali prihvaćamo odluku Suda
U povodu presude Međunarodnog suda pravde u Den Haagu, premijer Zoran Milanović izrazio je u utorak nezadovoljstvo odlukom Suda kojom je odbijena hrvatska tužba protiv Srbije za genocid, ali i zadovoljstvo što je odbijena srbijanska protutužba, te je istaknuo da tu pravomoćnu sudsku odluku u hrvatskoj Vladi na civiliziran način prihvaćaju.
"Učinili smo kroz ovih 15 godina skoro sve što smo mogli, nismo zadovoljni odlukom suda, ali je na civiliziran način prihvaćamo", izjavio je premijer Milanović u Banskim dvorima nakon što je ICJ objavio presudu kojom je odbacio i hrvatsku i srbijansku tužbu. Sud je, rekao je, nažalost odbio hrvatsku tužbu i nije utvrdio da je počinjen genocid nad hrvatskim stanovništvom tijekom rata od 1991. do 1995. , ali je "utvrđeno sve ono što znamo da se definitivno dogodilo ? teški ratni zločini i etničko čišćenje". Ocijenio je i kako je srbijanska tužba "bila očito puno slabije utemeljena i zato je tako i završila".
"Prošlo je više od 20 godina, Hrvatska je danas članica EU, dobila je rat i ima priliku u društvu najnaprednijih i najrazvijenijih država svijeta ići naprijed i graditi sadašnjost i budućnost", rekao je premijer. Srbiji, dodao je, u tom smislu želimo sve najbolje, no Hrvatska neće i ne može odustati od zahtjeva za utvrđivanjem sudbine nestalih u Domovinskom ratu te od povrata kulturnog blaga.
"To je naš dug prema hrvatskom narodu i državi i moralna obaveza koja će čekati svaku hrvatsku vladu", istaknuo je Milanović. (Hina)