"Neželjeni" njemački renesansni slikari u Londonu

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

U londonskoj Nacionalnoj galeriji danas se otvara izložba posvećena jednoj od najneobičnijih i najmučnijih epizoda u povijesti te institucije – slikama koje je ta galerija 1856. bila zakonom prisiljena prodati jer su ih naslikali njemački umjetnici.

Slike je za fond Nacionalne galerije 1854. kupio tadašnji britanski ministar financija William Gladstone. Kako se u to vrijeme njemačka umjetnost općenito smatrala ružnom i inferiornijom svemu nastalome u Italiji, akvizicija 64 slike njemačkih renesansnih slikara iz 15. i 16. stoljeća izazvala je u Velikoj Britaniji pravi skandal.

Tadašnji direktor Galerije Charles Eastlake neka je djela ocijenio "odbojnima", jedan ih je list nazvao "zastrašujućima" a jedan član britanskog parlamenta čitavu je transakciju opisao kao "najgoru u povijesti". Upravitelji galerije zbog toga su ubrzo odlučili da bi najbolje bilo riješiti se neprihvatljive imovine. To je rezultiralo usvajanjem zakona kojim se dopušta odricanje od stečene imovine te je 37 slika prodano.

"To je bilo prvi i jedini puta da je usvojen zakon koji propisuje da se galerija mora 'riješiti viška' njemačkih slika", kazala je jedna od kustosica izložbe Susan Foister.

Nova izložba pod nazivom "Neobična ljepota: majstori njemačke renesanse" bavi se novim pogledom na ta djela, nastojeći ponuditi uvid u to na koji su se način radovi njemačkih renesansnih umjetnika percipirali u ono vrijeme, te kako ih se doživljava danas.

Izložbom su obuhvaćena djela nekih od najpoznatijih umjetnika toga razdoblja, među kojima su Hans Holbein Mlađi, Albrecht Duerer i Lucas Cranach Stariji.

Današnji direktor Nacionalne galerije Nicholas Penny ocijenio je kako ta izložba "razgolićuje povijesne pogreške i ograničenja" nekih njegovih prethodnika.

Jedan je od ciljeva izložbe, otvorene do 11. svibnja, analizirati zašto je njemačka umjetnost izazivala takve reakcije. Posjetitelje se prije izlaska poziva da daju svoje mišljenje o tome što čini neko umjetničko dijelo lijepim, može li umjetnost biti istodobno inventivna i prirodna, te jesu li ljepota i ekspresija nekompatibilne.


Podijeli: Facebook Twiter