Naše pulsko naselje Stoja počelo se mijenjati u smjeru kojim možda ne želimo ići. Lani je bila godina u kojoj je započeta preobrazba poznatog i mirnog krajolika uz more s manjim brojem nevelikih kuća, u naselje duhova kao što imamo slučaj s Premanturom gdje je između malog ribarskog mjesta i rta te kampa niknulo apartmansko naselje.
Put koji vodi do autokampa Stoja nema niti nogostupa, o biciklističkoj stazi da i ne pišem. Osim toga, ljeti već sada postoji kronični manjak mjesta za parkiranje. Dakle, bez obzira na izrazito nepovoljne komunalne uvjete, počela je brza apartmanizacija Stoje.
I dalje nam očito nije bitno da postoji komunalni minimum, već je unatoč svim proklamiranim europskim standardima očito da nema plana o tome kako želimo da nam u jako bliskoj budućnosti izgleda ovaj omiljeni gradski kvart. Niti kućice, niti ambijenta, već beton i staklo…, dio je pisma koju je u našu redakciju poslao čitatelj.
O početku takozvane apartmanizacije, bolje rečeno gradnje bez jasnih pravila u prelijepom ambijentu Stoje koji s jedne strane gleda na gradsku luku, s druge na Muzil, a s treće prema Valovinama i autokampu Stoja, pisali smo još 2011. godine. Tada su se, naime, počele nazirati prve konture budućih velebnih građevina. Vrijeme je pokazalo da su neke doista postigle značajne gabarite, da su u njih ugrađeni i vrijedni materijali, da su nekretnine, kratko rečeno, skupocjene.
No, ukupni dojam je ipak razočaravajući. Tako su rijetke kuće doista i dovršene, a većina ih je ili ostala u nekoj fazi gradnje ili se vrlo polako završavaju. O razbacanosti po terenu, različitim, neusklađenim arhitektonskim rješenjima i ostalom da i ne govorimo.
Uočavamo da se dvije građevine, tik pred ulazom u autokamp Stoju, polako ipak završavaju. Čitamo s table na ulazu da je riječ o stambenoj građevini, koliko vidimo s prizemljem i dva kata, da je investitor MODO d.o.o., i da je građevinska dozvola izdana u svibnju 2013. Pitamo radnike znaju li za koga rade, kaže ne znaju, a šefa gradilišta trenutno - nema!
S vrha tog brda doista puca prelijepi pogled, ali odmah u oči upadaju sav kič i maštovitost vlasnika novih građevina. I dok su stare kućice uglavnom sve prizemnice, nove kao da se nadmeću koja će biti veća i raskošnija, ali krajnji rezultat mami suze na oči.
Iz Grada Pule ukazuju da je Generalnim urbanističkim planom Pule na ovom području planirana rezidencijalna zona. "Za sve zahvate u prostoru na predmetnom području u primjeni je Generalni urbanistički plan Grada Pule kojim je za navedenu zonu izvršeno razgraničenje namjena površina, a time i mogućnosti realizacije građevina, iz grupe S - stanovanje (središnji, djelomično izgrađeni dio zone), RS - rezidencijsko stanovanje (neizgrađeni dio zone) te R2 – rekreacija (kopneni i morski pojas koji se proteže neposredno uz morsku obalu)", pišu u svom odgovoru iz Grada.
Ističu da su u skladu s prethodno navedenom raspodjelom namjena, utvrđeni i odgovarajući uvjeti gradnje. Tako je za stanovanje (S) dozvoljena gradnja vezanih ili slobodnostojećih građevina malih gabarita, s 1 do 4 funkcionalne jedinice, minimalne tlocrtne površine od 70 četvornih metara, maksimalne tlocrtne površine od 200 kvadrata, maksimalnog koeficijenta izgrađenosti 0,40 te maksimalne visine 10 metara.
Za rezidencijsko stanovanje (RS) dozvoljena je gradnja vezanih ili slobodnostojećih građevine malih gabarita, s 1 do 4 funkcionalne jedinice, minimalne tlocrtne površine od 70 kvadrata, maksimalne tlocrtne površine od 350 kvadrata, maksimalnog koeficijenta izgrađenosti 0,25 te maksimalne visine 10 metara. U zoni rekreacije R2 nema mogućnosti gradnje građevina visokogradnje. "Za gradnju građevina na tom području izdavana su odobrenja za gradnju", zaključuju iz Grada. (S. ZRINIĆ TERLEVIĆ)
CIJELI TEKST PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU.