Prehrana širom svijeta postaje sve sličnija što ugrožava zdravlje ljudi i sigurnost usjeva, pokazalo je međunarodno istraživanje po kojem mnogi ljudi prestaju jesti namirnice tradicionalne u njihovim podnebljima, poput manioke, siraka ili prosa.
Izvješće koje prvi put od 1960. u više od 150 država detaljno obrađuje ujednačavanje uzgoja poljoprivrednih kultura u svijetu zbog globalno sve sličnije prehrane pokazuje rastući trend uzgoja pšenice, riže, soje ili suncokreta na štetu tradicionalnih kultura. Tako primjerice stanovnici pacifičkih otoka jedu sve manje kokosa kao izvora masti a ljudi u jugoistočnoj Aziji sve manje kalorija dobivaju iz riže. "Sve više ljudi unosi sve više kalorija, bjelančevina i masnoća i sve se više oslanjaju na mali broj kultura... zajedno s mesom i mliječnim proizvodima", kaže voditelj istraživanja Colin Khoury iz Međunarodnog centra za tropske kulture u Kolumbiji.
Takva prehrana povezana je s rizicima za srčane bolesti, karcinome i šećernu bolest, navodi se u istraživanju.
Oslanjanje na sve manji broj kultura također povećava ranjivost poljoprivredne proizvodnje na štetočine i bolesti koje bi se zahvaljujući klimatskim promjenama mogle raširiti. Sveukupno prehrana u svijetu postala je 36 posto jednoličnija na globalnoj razini u odnosu na stanje prije 50 godina, utvrdili su znanstvenici proučavajući faktore poput promjena u potrošnji više od 50 poljoprivrednih kultura kao izvora kalorija i bjelančevina.
Soja, suncokretovo ulje i palmino ulje postali su dio standardnog globalnog izvora hrane zajedno s kulturama poput pšenice, riže, kukuruza i krumpira, pokazuje istraživanje. Porast standarda u zemljama u razvoju znači i veću potrošnju mesa i zaslađenih napitaka koja su tipična za zapadni tip prehrane. "Vidimo porast pretilosti i srčanih bolesti od Nigerije do Kine", kazao je Khoury.
Znanstvenici pozivaju na širenje spektra usjeva, uključujući kulture koje izlaze iz mode poput raži, jama ili manioke kako bi se pojačala sigurnost usjeva. Oni su također pozvali na očuvanje genetske raznolikosti poljoprivrednih kultura. "Genetska ujednačenost znači ranjivost na štetočine i bolesti", kaže Khoury podsjećajući da je primjerice velika krumpirova glad u Irskoj polovicom 19. stoljeća pokazala rizike oslanjanja na samo jednu kulturu. (Hina)