Neprekidno se upozorava da stranci u Hrvatsku ne žele ulagati zbog birokratskih prepreka i složenog postupka za pokretanje posla. Medutim, stranci vec desetak godina masovno grade trgovacke centre, u cemu im ne smeta ni ekonomska kriza, ni pad maloprodaje u 2009. od 15 posto.
- Ove i iduce godine u Hrvatskoj se planira sagraditi desetak novih trgovackih centara, potvrdila nam je Milica Rakuša Martulaš, direktorica Sektora za trgovinu pri Hrvatskoj gospodarskoj komori. Medutim, nije nam odgovorila na pitanje kako to da trgovacki centri ne osjecaju prepreke, a odgovor su nam izbjegli dati i neki trgovacki lanci.
- To je dokaz da pravi problem nije u papirima i dozvolama, nego u tome imaju li ulagaci uvjeta za zaradu ili nemaju. Tamo gdje je lako zaraditi investitori rješavaju svu potrebnu dokumentaciju, neovisno o teškocama, objašnjava dr. Ljubo Jurcic, profesor zagrebackog Ekonomskog fakulteta.
Jurciceve rijeci potvrduje i slucaj švedske Ikee, koja je naišla na velik otpor u želji da otvori golemi trgovacki centar u Rugvici istocno od Zagreba. Medutim, Ikea nije posustala, pa ocekuje da ce centar otvoriti do kraja iduce godine.
Ništa nece zaustaviti ni otvaranje Arena u Zagrebu. Napreduje i gradnja Supernove, «najveceg trgovackog centra» u Hrvatskoj, u poslovnoj zoni izmedu Zagreba i Zracne luke Pleso, a prije godinu dana je otvoren i Westgate s 260 prodavaonica. Medutim, u proizvodnju u Hrvatskoj malo tko ulaže.
Svjetskim trgovackim lancima prepreke ne smetaju jer ocito imaju zaradu vecu nego što se misli. Robu nabavljaju ili proizvode jeftino i u golemim kolicinama, najcešce u Aziji, a prodaju je po cijenama prilagodenim onima u Hrvatskoj. Ne smeta im ni to što je Hrvatska vec sagradila 150 cetvornih metara trgovackih centara po stanovniku, cime se približava prosjeku EU-a od 192 metra, iako po kupovnoj moci znatno zaostaje za EU-om. Usto, vecina centara usredotocila se na Zagreb.
- Problem je što oko 4.000 malih naselja u Hrvatskoj nema nikakvu prodavaonicu, osobito u brdskim i otocnim podrucjima, primjecuje Milica Rakuša Martulaš. Na pitanje može li se ograniciti otvaranje novih centara, ona upozorava da ne može jer se Hrvatska opredijelila za slobodno tržište. No, primjecuje da se na otvaranje novih centara može utjecati urbanim planiranjem.
Drugim rijecima, dok država ne pocne preusmjerivati gradnju trgovackih centara, ne preostaje drugo nego prepustiti ih tržišnoj konkurenciji. Stranci su, primjerice, u Budimpešti svojevremeno otvorili više od 20 trgovackih centara, a danas ih je polovica zbog slabog prometa prenamijenjena u skladišni prostor.