U Hrvatskoj, u kojoj 323 tisuce ljudi nemaju posao, nezaposlenost je dvaput veca nego u Europskoj uniji, a samo su dvije EU-države u gorem položaju - Grcka i Španjolska.
Nezaposlenost u 27 zemalja clanica EU-a u ožujku je porasla na 10,2 posto, objavio je Eurostat, statisticki ured Unije. Istovremeno je u Hrvatskoj registrirana nezaposlenost u istom mjesecu bila 19,9 posto, po podacima Državnoga zavoda za statistiku.
U Španjolskoj je bez posla 24,1 posto radno sposobnog stanovništva, a u Grckoj 21,7, s time da su podaci iz te zemlje od sijecnja pa je moguce da je situacija sada gora. Niti jedna druga zemlja nema stopu nezaposlenosti blizu 20 posto, a najbliži je Portugal s 15,3 posto.
Najmanja je stopa nezaposlenosti u Austriji (4 posto), Nizozemskoj (5), Luksemburgu (5,2) i Njemackoj (5,6). Usporedbe radi, stopa nezaposlenosti u SAD-u istom je razdoblju iznosila 8,2 posto, a u Japanu 4,5.
Mladi su najviše pogodeni opcim pomanjkanjem poslova u Europi - u Uniji je bez posla 5,516 milijuna mladih od 25 godina. U ožujku je stopa nezaposlenosti mladih iznosila 22,6 posto, a najgora je situacija ponovno u Grckoj i Španjolskoj, gdje svaka druga mlada osoba ne radi.
U Hrvatskoj je na Zavodu za zapošljavanje prijavljeno nešto manje od 65 tisuca mladih od 24 godine, od kojih je oko polovica bez radnog iskustva, odnosno završili su na burzi odmah nakon završetka školovanja.
Upravo njih hrvatska Vlada namjerava preusmjeriti na volontiranje kod poslodavaca, uz državnu naknadu od 1.600 kuna mjesecno, na što su oštro reagirali sindikati, ali i razne udruge mladih. U petak se tako oglasio Studentski zbor Sveucilišta u Zagrebu nazivajuci ovu mjeru ministra Miranda Mrsica u potpunosti neprihvatljivom.
- Ne možemo se pomiriti s cinjenicom da se baš s mladim (visoko)obrazovanim ljudima, za koje nerijetko iz usta politicara cujemo da su buducnost naše zemlje, planira postupati na navedeni nacin, kojim ih se pod krinkom stjecanja iskustva omalovažava i potencijalno izrabljuje za naknadu od 1.600 kuna mjesecno, navodi Danko Relic, predsjednik Studentskog zbora.
Smatra da bi se najavljenom mjerom umjetno smanjila nezaposlenost, a s druge strane uvelike pospješio trajni odlazak mladih izvan granica Hrvatske, osobito nakon njenog ulaska u EU. To ne cudi ako se zna, kao što pokazuju najsvježiji podaci, da je u EU-u unatoc gospodarskoj krizi ipak lakše doci do posla jer nezaposlenost u prosjeku pogada svakog desetog radnika, dok je u Hrvatskoj bez posla ostao svaki peti radno sposoban državljanin. (M. JERIN)