Turistička sezona je završila, a s njome i posao mnogih sezonaca koji su se vratili na burzu rada bez velikih izgleda da brzo pronađu posao u struci. U petak je na Zavodu za zapošljavanje bilo evidentirano 311.047 nezaposlenih, što je gotovo deset tisuća više nego u kolovozu. Nakon završetka posezone ta brojka može samo rasti.
No, kada vam već drugi ne nude posao, možete, imate li ideju i poduzetničkog duha, zaposliti se sami, i to uz financijsku pomoć države. Država, naime, putem programa samozapošljavanja Zavoda za zapošljavanje nudi pomoć uz uvjet da je osoba barem šest mjeseci evidentirana na burzi rada. Tada se onima koji žele otvoriti obrt nudi sufinanciranje od 18.614 kuna, a za otvaranje tvrtki 24.198 kuna.
Tanja Lorencin Matić, rukovoditeljica Odjela posredovanja i pripreme za zapošljavanje HZZ-ove područne službe Pula, kaže da je ovim putem lani samozaposleno 18 osoba, a ove je godine osiguran novac za 25 zahtjeva koji su riješeni ili su u fazi potpisivanja ugovora.
- Oni moraju biti najmanje šest mjeseci na Zavodu, jer se smatra da se u tom razdoblju osoba treba pokušati snaći na tržištu rada. Ako joj to ne uspije, tada može koristiti poticaje, objašnjava Lorencin Matić.
U tom slučaju nezaposlena osoba sa Zavodom potpisuje jednogodišnji ugovor i u tom razdoblju u svojoj poreznoj prijavi mora prikazati da je participirala u ukupnom trošku rada s minimalno 50 posto. Dakle, na dobivenih 18 tisuća mora i sama ostvariti 18 tisuća kuna. Tek tada potpora postaje bespovratna. U suprotnom, novac se mora vratiti, i to s kamatama.
- Intencija je pomoći ljudima koji pokazuju neki interes ili pokazuju namjeru za otvaranje obrta i poduzeća, recimo ako su se već bavili određenim poslom, ako imaju svoj prostor… Mi provjeravamo iskustvo tih ljudi, obavljamo individualne razgovore, sredstva se ne mogu dobiti tek tako. Procjenjujemo je li djelatnost kojom se ljudi žele baviti deficitarna ili je previše zastupljena na određenom području. Među pokrenutim djelatnostima ima svega: od raznih usluga, kozmetičkih salona, ribarskih obrta do fizioterapeuta, kaže Lorencin Matić. Iako se mali broj ljudi zaposlio ovim putem, ovu mjeru ocjenjuje uspješnom jer, kaže, smisao nije u masovnosti.
- Puno je važnije dobiti kvalitetu da bi ljudi koji ostvare potporu i nakon isteka ugovorne obveze od 12 mjeseci nastavili raditi, pa i zaposlili još nekoga. Općenito, obrtništvo i privatno poduzetništvo nije masovno, za to su potrebne neke vještine i sposobnosti, objašnjava ona.
Umirovljenici, međutim, ne mogu koristiti ove mjere jer se ne smatraju nezaposlenima. No, moguće je da registriraju domaću radinost ili sporedno zanimanje da bi podebljali kućni budžet te da i dalje ostvaruju pravo na mirovinu. U domaćoj radinosti mogu se, recimo, izrađivati suveniri, igračke, umjetno cvijeće, aranžmani, oslikavati staklo. U sporedna zanimanja spadaju različiti popravci, pranje i glačanje odjeće, krpanje, popravljanje bicikala, skupljanje žireva, kestena i puževa, skrb za kućne ljubimce.
Kućna radinost i sporedno zanimanje mogu se pokrenuti za sto kuna, a odobrenje za obavljanje izdaje nadležni ured državne uprave u županiji i njegove ispostave.
Ovim djelatnostima mogu se "sa strane" baviti čak i oni koji su već zaposleni. (M. VERMEZOVIĆ IVANOVIĆ)