Na osudene ratne zlocince ne bi trebalo primjenjivati mogucnost uvjetnog puštanja na slobodu nakon odsluženja dvije trecine kazne, smatraju tri nevladine udruge - Documenta - centar za suocavanje s prošlošcu, Centar za mir, nenasilje i ljudska prava i Gradanski odbor za ljudska prava - prosvjedujuci zbog skorog puštanja Mirka Norca iz zatvora.
Povjerenstvo za uvjetni otpust Ministarstva pravosuda odlucilo je dvostruko osudenog ratnog zlocinca Norca pustiti iz kaznionice u Lipovici na uvjetnu slobodu nakon što je odslužio više od dvije trecine svoje 15-godišnje zatvorske kazne za ratne zlocine u Gospicu i Medackom džepu.
Kako nevladine organizacije navode u svom jucerašnjem priopcenju povodom Norcevog puštanja iz zatvora, mjerodavni bi se trebali zamisliti nad recenicom iz obrazloženja presude prvostupanjskog suda za zlocine u Medackom džepu, u kojoj stoji kako je kod optuženika izostao izraz pijeteta prema poginulima i suosjecanja s onima koji su u operaciji izgubili svoje bližnje.
Individualizirati odgovornost
Slicno je bilo i u slucaju ratnih zlocina u Gospicu. Ni tada, podsjecaju udruge, Norac nije izrazio žaljenje zbog likvidacije srpskih civila u Gospicu. "Nije se pokajao ni zbog toga što je na stratištu blizu Gospica osobno usmrtio nepoznatu žensku osobu", upozoravaju u priopcenju udruge koje podsjecaju i da bi dodatna istraga i sudenje za zlocine u Medackom džepu trebali otkriti i druge odgovorne zapovjednike i izravne pocinitelje zlocina.
Preciznije, Državno odvjetništvo trebalo bi provesti istragu o "teškim ratnim zlocinima" za koje je Norac osuden po zapovjednoj odgovornosti te istražiti odgovornost izaslanika Glavnog stožera HV-a, individualizirati odgovornost za zlocine pocinjene u podrucju djelovanja specijalne policije te utvrditi stupanj zapovjedne odgovornosti u vezi s tim zlocinima.
Uobicajena haaška praksa
Norac je uhicen u veljaci 2001., što znaci da je u zatvoru više od deset godina, zbog cega je stekao formalno pravo na prijevremeno puštanje na slobodu. Županijski sud u Rijeci najprije ga je osudio na 12 godina zatvora za zlocine u Gospicu, a onda mu je Županijski sud u Zagrebu dosudio još šest godina za Medacki džep, da bi mu Vrhovni sud kazne objedinio u jedinstvenu kaznu od 15 godina.
Prijevremeno puštanje na slobodu uobicajena je praksa za haaške osudenike (sudenje Norcu Haaški sud prepustio je Hrvatskoj), pa cak i za najgore zlocince, poput Biljane Plavšic i Veselina Šljivancanina, koji su vec odavno pušteni kucama nakon što su izdržali dvije trecine kazne. (Denis ROMAC/Novi list)