Da ljubitelji prirode uglavnom nisu zadovoljni vodoprivrednim radovima, to je već javnosti mahom poznato. Štoviše u Pazinu je iz istog razloga ne tako davno osnovana građanska inicijativa koja je trebala spriječiti daljnje intervencije na vodotoku Pazinčice, nizvodno prema Pazinu, u čemu je i uspjela.
Ipak, jedan nas je ljubitelj prirode i rekreativac upozorio na loše stanje vodotoka uzvodno od Zaričanskog mosta prema čvorištu buduće autoceste Pazin-istok i dalje prema Pazinskim Novakima. Ondje su godinama unazad, još od gradnje Istarskog ipsilona kasnih devedesetih, u nebrojenim fazama radova vodoprivrednici kanalizirali vodotok Pazinčice. No, osim što se popločavanjem obale velikim kamenim blokovima spriječilo ptice selice da u izdubljenim glinastim rupama na obali potoka savijaju gnijezda, o čemu nam svjedoči spomenuti rekreativac, uslijed jakih bujica kakve nisu rijetkost na ovom potoku, već pravilo, pokrenute su velike mase kamenja i kamenih blokova nastalih upravo vodoprivrednim radovima.
Narušen fenomen
Prema mišljenju dijela zainteresirane javnosti taj materijal prijeti da u konačnici završi u jezeru Zarečkog krova i da ga s vremenom zatrpa. Time bi izgled najprepoznatljivijeg pazinskog prirodnog fenomena na kojem ljeta provodi omladina, a sve češće i turisti, bio potpuno narušen.
Prošetali smo uz kanaliziranu Pazinčicu uzvodno od Zaričanskog mosta da bismo procijenili postoji li uistinu takva opasnost. I doista, na brojnim smo mjestima naišli na naplavljeno kamenje koje je uslijed ove sušne jeseni na nekim mjestima zatrpalo čitave dijelove vodotoka, dok se sitni potok cijedi sa strane. Slično je i na prilaznoj kanaliziranoj bujici koja stiže iz smjera Ipsilona odnosno smjera sela Ivoli. Nizvodno od željezničkog mosta opet slična slika između Jezerca i Grande - naplavine velikih i manjih kamenih blokova, dok se konačno na predjelu Granda nalaze minijaturne ade - riječni otoci nastali nakupljanjem velikih količina kamenog materijala. I već na njima raste vegetacija.
Vodotok zatrpan
Uz blagoslov gradske vlasti prije četiri su godine vodoprivrednici na nalog Hrvatskih voda s istog mjesta bagerima uklanjali nakupljeni šljunak i kamenje koje je mladim Pazincima na tome mjestu onemogućavao plivanje, a materijal je poslužio za zatrpavanje blatnjavog puta uz vodotok. No, samo četiri godine bilo je dovoljno da se taj dio vodotoka nanovo zatrpa pa će, čini se, hitne vodoprivredne intervencije zbog uzvodnih radova idućih godina postati neminovne i redovne.
Snažne bujice koje na Pazinčici nastaju uslijed jakih pljuskova ili dužih oborinskih perioda odvaljuju dijelove kanalizirane obale noseći nizvodno kako velike kamene blokove, tako i kamenje te konačno šljunak. Koliko je takvog materijala već dosad stiglo u jezero Zarečkog krova, teško je procijeniti bez rezultata prijašnjeg stanja i mjerenja dubine samog jezera Zarečkog krova, međutim, ako se zanemari povremeno uzvodno čišćenje, takva bi opasnost doista mogla postojati unatoč tome što snaga vodene struje zasigurno "potegne" dobar dio materijala i nizvodno od Zarečkog krova u smjeru Lida.
Sigurno je da bi se nadležni trebali na vrijeme pozabaviti ovim problemom da se ne bi dogodilo da ovo popularno kupalište i izletište slijedi sudbinu nekad popularnog, a danas presahlog i zatrpanog Pazinskog krova. (Napisao i snimio A. DAGOSTIN)