Nova Istra, časopis za književnost, kulturu i umjetnost u svom broju 2 za 2017. godinu donosi brojne zanimljive tematske cjeline. Vinko Brešić autor je prigodnog teksta "Uz odlazak Ive Brešana". Ističe da je riječ o dramatičaru, pripovjedaču, esejistu i scenaristu koji se prvim književnim radovima pojavio još sredinom pedesetih godina prošloga stoljeća u isto vrijeme okušavši se i kao glumac.
O Gorgonama
"Jedan se naslov među njegovim ipak po nečemu izdvaja. Riječ je o 'Gorgonama" (2006.), možda najkompleksnijem i najambicioznijem Brešanovom romanu, a svakako svojevrsnoj kulminaciji ključnih mu poetičkih načela (intertekstualnosti, fantastike i inovativnosti), samo što ih je ovaj put sve sam odradio i k tome začinio onom mjerom autobiografičnosti, koja odudara od svega što je autor dotad bio napisao", zapisao je Brešić.
U rubrici posvećenoj suvremenoj književnosti nalazimo tekstove Miroslava Mićanovića "Primjeri dobre prakse: spremna budućnost", Tomislava Marijana Bilosnića "Noću nitko nije tijelo", Alda Klimana "Atelijer", Mladena Jurčića "Čestica" i Mate Ćurića "Junaci novog doba".
Rubrika u znaku novih prijevoda donosi pjesme Paule pl. Preradović u prijevodu Franje Markovića i Trude Stamać, te "Prisilnu sudbinu" Goliarde Speranza u prijevodu Irene Skrt.
Slijede radovi u tematskoj cjelini (Ne)sloboda ili demokratska cenzura, s 13. Pulskih dana eseja. Magdalena Dyras autorica je eseja "Cenzura umjetnosti (kazalište, vizualne umjetnosti)". Ona tu piše "Povijest je napravila zatvoreni krug; opet nam se vratila cenzura, ovaj put s molitvom i uz prijetnju krunicama. Sve su brojniji sukobi i skandali tijekom izložaba i performansa, umjetnicima slijede sudski procesi i prosvjedi ogorčenih protivnika. Kritička je umjetnost, međutim, stalno prisutna, ne priznaje tabue, reagira na licemjerje i ne izbjegava iskrene odgovore na nezgodna pitanja".
Božica Jelušić pišući esej "Slobod(n)a - od čega i za što?" ističe da je velika tema slobode nadahnjivala ljude prošlosti i sadašnjosti, u širokom rasponu od onih koji su je mogli dijeliti i o njoj odlučivati do onih koji su je žudjeli kao najveću vrijednost ljudskog trajanja uopće, u stilu one Gundulićeve himne: O lijepa, o draga, o slatka slobodo".
Socijalnom psihologijom hrvatskih povijesnih (ne)znanja i sjećanja, odnosno esejom "Priča o dvojici Josipa" Slaven Letica donosi zanimljiva razmišljanja, a Željka Lovrenčić esejom "Ne(sloboda) i fantastična književnost ističe da upravo fantastičnim elementima mnogi suvremeni pisci, miješajući dva plana - stvarni i nestvarni - žele prikazati i opisati tragediju suvremenog čovjeka".
Autori eseja su i Dragutin Lučić Luce "Ne postojim, ergo sum", Irena Lukšić "Lice slobode: razmišljanja", Jelena Lužina "Kavez traži pticu ili, simulakrumi kazališne slobode", "Miroslav Mićanović "Sloboda? Da, molim! Izgubljeno: između ironije i melankolije", Ivica Matičević "Pustinja slobode", Cristian Montes Capo' "Mašta, sloboda i apokaliptični supstrat u čileanskoj prozi XXI. stoljeća", Diego Munoz Valenzuela "Protuutopije: sjene nad snom o slobodi", Fahrudin Novalić "Prospektivno odgovorna sloboda kao uvjet razvoja", Iztok Osojnik "Što je sloboda", Pavao Pavličić "Prednacrt zakona o cenzuri", Helena Sablić Tomić "Žena i cenzura", Milan Soklić "Principijelna kontingencija ili intelektualac u raljama života", Alen Tafra "Okovi kao krila, let kao pad" i Darija Žilić "Suvremena iranska ženska poezija".
Marquez i Gašparović
U ogledima i zapisima Đuro Vidmarović piše o akademiku Anti Stamaću, Ivana Babić o "Srodnosti fantastičnog književnog diskursa Gabriela Garcije Marqueza i Stjepana Čuića, dok se Jelena Lužina prisjeća Darka Gašparovića.
Filozofskim se temama pozabavio Žarko Paić, a Slaven Bertoša pak novim fragmentima o labinskoj novovjekovnoj prošlosti.
Kritičke pristupe i osvrte potpisuju Vinko Brešić, Daniel Načinović, Livija Reškovac, Boris Domagoj Biletić, Mladen Urem i Slaven Bertoša.
Glavni i odgovorni urednik je Boris Domagoj Biletić. (Vanesa BEGIĆ)