Izložba "Nepoznati Zagreb Marije Braut" koja se do 7. kolovoza može razgledati u Umjetničkom paviljonu u Zagrebu, svojevrsni je vremeplov koji će posjetiteljima pružiti mogućnost pogleda na Zagreb kakav je bio nekada, kada su nastajali pojedini vitalni dijelovi grada, Novoga Zagreba, naselja poput Trnskog ili Sopota, prometnice, mostovi, hoteli… Riječ je o izložbi koja Zagreb dokumentira kroz fotografije ugledne hrvatske fotografkinje Marije Braut kojoj se ovom izložbom, osim što je obilježila njezin 85. rođendan, ostvaruje velika želja.
- Dobila sam nagrade i formalna priznanja, ali najviše mi znači kada vidim da su moje fotografije još uvijek aktualne. Nedavno sam u knjižnici na Krvavom mostu vidjela izložbu svojih fotografija Zagreba snimljenih još 60-ih godina. Jednom će netko gledati moje još neobjavljene negative koje ću dati muzejima i galerijama i poželjet će ih razviti i postaviti izložbu. To će mi biti najveće priznanje - kazala je ova velika fotografkinja u jednom intervjuu.
Izložbu čini stotinjak fotografija od kojih je gotovo osamdeset do sada neizlagano. Namjera Umjetničkog paviljona bila je pokazati publici do sada nepoznate i rjeđe izlagane fotografije Marije Braut. Naglasak pri izboru stavljen je na privatnu arhivu fotografkinje te na fotoarhivu Muzeja grada Zagreba u kojoj se nalazi nekoliko tisuća negativa koje je Marija Braut darovala tom muzeju. Višemjesečnim pomnim odabirom selektirano je stotinjak negativa i kontakt-kopija koji prikazuju grad kakav pamte samo starije generacije Zagrepčana.
- Marijin Zagreb se doista rasprostire od Tuškanca do Sopota, od Maksimira do Jaruna, preko Travnog, Prečkog, Cvjetnog (trga i naselja), odnosno od Sljemena i Mirogoja do Knežije i Super Andrije. Razumije se, nezamjenjivu ulogu i dalje zauzima centar grada, kako Grič i Gradec tako Harmica i Dolac, Markov i Kazališni trg, Zrinjevac i trg pred Katedralom, ali posebno su povlašteni ambijenti neposredne radne prisutnosti, dakle: najživlje stečene prisnosti. To se odnosi na prostor Dapčeva ateljea i njegov izlaz na Ilicu, na Katarinski trg u razdoblju profesionalnog angažman u MSU, na izlog Galerije Forum i na predvorje HNK. Čak i slučajno okinuti kadrovi u takvom okruženju zadobijaju mekoću i toplinu.
Usputno i gotovo nehotice, ili po logici sudbinske vezanosti, Marija Braut se pretvorila u - gotovo polustoljetnog - kroničara grada Zagreba, bilježnika njegovih lica i naličja, svjedoka njegovih mijenja i rasta, zanosa i padova, odnosno najdoslovnije: njegove svjetlosti i sjena. Strogi izbor iz autoričinih motivskih preferencija i predilekcija vezanih uz ambijent djelovanja čini ovu izložbu i iznimnom prigodom upoznavanja "dobrog duha" Zagreba - tumači zagrebački opus Marije Braut Tonko Maroević, koji je uz Sanju Bachrach Krištofić i Marija Krištofića koautor izložbe. Idejna autorica i kustosica izložbe je Jasminka Poklečki Stošić, a odabir fotografija su uz autoricu napravili svi navedeni. (Sandra SABOVLJEV/NL)