Iako je službeno predstavljanje županijske agencije za energetsku ucinkovitost IRENA održano još u ožujku 2007. godine, ta je agencija, ciji je glavni cilj stvaranje tržišta obnovljivih izvora energije, s radom pocela prije nepuna cetiri mjeseca. Od Europske unije ocekivalo se cak 240 tisuca eura, dok je 80 tisuca trebala osigurati Istarska županija. Kako doznajemo od direktora agencije Valtera Poropata, europski novac je izostao te je Županija trošak otvaranja u iznosu od 250 tisuca kuna snosila sama.
Pitali smo Poropata što je konkretno napravljeno. Istaknuo je projekt energetske efikasnosti unutar ustanova Istarske županije. Namjera je da se uz sufinanciranje europskih programa u istarske vrtice, škole i zdravstvene ustanove ugrade solarni kolektori za grijanje tople potrošne vode, termo-prozori ili termo-fasada, što bi u konacnici dovelo do znacajnih financijskih te ušteda energije.
- S Fondom za energetsku ucinkovitost i zaštitu okoliša pripremamo zajednicku konferenciju na kojoj bi se krajem godine okupili predstavnici istarskih gradova i opcina te upravitelji zgrada s kojima bi se razgovaralo o mogucnostima da se zgrade obnavljaju po energetski prihvatljivijim uvjetima. U planu je i predstavljanje proizvodaca i firmi koje montiraju uredaje kojima se štedi energija kao što su solarni paneli, termo-žbuka ili materijali za izolaciju krovova, veli Poropat.
Agencija je u suradnji s Gradom Labinom nacelno vec dobila odobrenje hrvatsko-njemacke gospodarsko-trgovinske komore s cijih bi se 180 tisuca kuna financiralo postavljanje solarnih kolektora za grijanje potrošne tople vode u jednom djecjem vrticu u Labinu.
- Primjerice, za elektricnu energiju u jednoj školi placate racun u iznosu od 100 posto, a nakon ugradnje solarnih kolektora, termo-prozora ili fasade kroz nekoliko godina on ce se gotovo preploviti. Statistike su pokazale da se u zgradarstvu bespotrebno troši od 40 do 60 posto energije, rekao je Poropat.
- S Gradom Vodnjanom i Opcinom Brtonigla pokrenuli smo inicijativu za proizvodnju bioplina iz ostataka, nakon prešanja maslina, grožda i zelene biomase, koji bi se koristio kao pogonsko gorivo. Zajedno s pulskom bolnicom radimo na projektu supstitucije energenta u bolnici, gdje lož-ulje planiramo zamijeniti prirodnim plinom, dodao je.
Spomenuo je i projekt obnove izvora energije u suradnji s Istarskim vodovodom Buzet. U planu je izgradnja dvije male hidroelektrane na vodovodnom sistemu Facinka kraj Poreca i male hidroelektrane Velika šuma kraj Umaga. Tu je i projekt "Self energy" težak 150 tisuca eura kojim se planira kupnja termo-prozora za obnovu Završja.