Superbrzi višenamjenski brod M-46 izgrađen u pogonu tvrtke Olimp-Nautica iz Galižane, a projektiran u Brodarskom institutu u Zagrebu, koji svojim peformansama i upravljivošću zadivljuju pomorske znalce, jučer je predstavljen na Otočkom saboru u Zadru kao mogući odgovor na poboljšanje zdravstvene sigurnosti otočana.
Brod od 14,25 metara, koji postiže brzinu od 60-ak čvorova, umjesto da služi kao vojno plovilo za zaštitu Jadrana, što je bila prvotna ideja, vjerojatnije će svoju svrhu naći u zaštiti života stanovnika udaljenijih otoka i nepristupačnije obale.
Brza ploveća ambulanta
Ova "morska neman" iz galižanske radionice tipična je hrvatska priča - unatoč uloženoj domaćoj pameti i znanju, iskustvu, tehnologiji, ali i kapitalu vrijednom četiri milijuna eura, plovilo još uvijek ne nalazi svoju primjenu. Mada je prije dvije godine ondašnji ministar obrane Ante Kotromanović najavio kupnju broda, i unatoč testiranjima vojske na kojem se pokazalo kao plovilo idealno za operacije specijalnih snaga, diverzanata, antiterorističkih jedinica, s mogućnosti opremanjem jakim naoružanjem, oružane snage kao da su izgubila interes. Tako će pak u Zadru brod, čiji je trup proizveden od kevlara, neprobojnog za metke i praktički nepotopivog, kao brzu ploveću ambulantu predstaviti projektant Ante Zaninović s Brodarskog instituta (BI) i inicijator uspostave zdravstvene mreže po otocima i obali dr. Vladimir Tkalčić iz Rijeke.
- Kada smo razvijali brod, postojala je ideja da napravimo plovilo koje će iz točke A u točku B stići brzo po svim uvjetima, izvršiti zadaću i vratiti se čitav. I tome smo podredili sve na prvom otvorenom modelu. Da, razvijali smo brod za vojnu namjenu, no njegova platforma može koristiti za ostalo, pa i za zdravstvenu skrb na otocima, rekao je Zaninović. Uz Olimp-Nauticu i BI, u razvoju su sudjelovali Uljanik Vodnjan, SCAM Marine, Belcom Rijeka i Adriatic Zadar. Razvoj je počeo 2008., prvi model, otvorenog tipa s dva unutarnja motora od 440 konja porinut je 2010., a novi, s kabinom i tri vanbrodska motora od 300 konja, upravo prolazi testiranja i svoju veliku promociju.
Brod ima malu radarsku zamjetljivost, posebna sjedala predviđena da pružaju udobnost i pri strašnim vanjskim silama, a otvoreni model prima i do 70 vojnika. Cijena osnovnog otvorenog plovila kreće se od pola milijuna eura, a cijena se diže ovisno o opremi, pa i o tehnici izrade - primjerice je li kevlar ugrađen u vakuumu ili nije. Naravno, i o naoružanju - nosi li na sebi top od 20 mm ili rakete.
Prije dva mjeseca u Abu Dhabiju, čujemo od predstavnika tvrtke Olimp-Nautica, razne su međunarodne delegacije pokazale interes za 200 takvih brodova. No, da bi narudžbe bile realizirane, svjetski kupci traže i reference s hrvatskog tržišta, koje mogu dati vojska, obalna straža, policija…
Otoke treba povezati
- Hrvatska ima more, hvalimo se s tisuću otoka, ali njih treba i povezati. Ideja je, u suradnji s partnerom Olimp-Nautica, bila napraviti brži, okretniji i na valovima odličan broda. Nakon prvih skica i nacrta projektirali smo trup za visoke brzine i testirali ga u našem bazenu te smo iz prve postigli što smo htjeli. Brod postiže brzinu od 60 čvorova, a oko 55 čvorova vozio je s normalnim deplasmanom. Posebnost mu je da se dobro ponaša na valovima, da u punoj brzini može napraviti okret i da ima kratki put zaustavljanja. Projekt je krenuo iz igre, ali nismo radili igračku, već ozbiljan brod, kaže Zaninović.
Kao gumenjak ima bolje karakteristike uzgona, a korištenjem posebnih materijala osigurana mu je manja težina i povećana čvrstoća što omogućuje daleko veću nosivost.
- Imamo iskustva s brzim brodovima, ali ovo je jedinstveni projekt. Ima brzih brodova u svijetu koji koštaju od dva do tri milijuna eura, ali njihove karakteristike nisu ništa bolje, a cijenom se zapravo plaća njihov brend. S obzirom na omjer performansi, kvalitete materijala i cijene, ovaj brod nema konkurencije, zaključuje Zaninović.
I s dr. Tkalčićem razgovarali smo uoči nastupa na Otočkom saboru gdje je, kako je najavio, odlučio govoriti o sigurnosti i kvaliteti života otočana kroz cijelu godinu, posebno izvan sezone, kada se suočavaju s prometnom izoliranošću.
- Kada sam vidio brod M-46 s kabinom u Puli, kao doktor medicine i kao čovjek s pomorskim iskustvom odmah sam osjetio da je to rješenje za osiguranje zdravstvene sigurnosti na otocima. Ako govorimo o "zlatnom satu" unutar kojeg treba zbrinuti pacijenta, onda treba znati da je ovaj brod sposoban od Pule do Lošinja doći za pola sata, od Visa do Splita za manje od sata. On u svakom pogledu odgovara toj funkciji. Sada čujem da se opet reanimira ideja o helikopterskoj službi, ali jedno ne isključuje drugo i mogli bi se koristiti kombinirano, a u korist glisera govori niz njegovih prednosti, rekao je Tkalčić. (Zvjezdan STRAHINJA, snimio Neven LAZAREVIĆ)
OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU