Da se bivša Vlada postavila cvršce prema poslodavcima koji za svoje radnike ne uplacuju zdravstveni doprinos, zdravstveni bi sustav mjesecno raspolagao s gotovo 200 milijuna kuna više, a godišnje bi mu blagajna bila bogatija za cak 2,3 milijarde kuna. O kolikom se gubitku za zdravstvo radi, najbolje govori cinjenica da bi se ovim novcem mogao podmiriti ukupni dug HZZO-a, koji prelazi rokove placanja od 60 dana, ili pokriti tri cetvrtine godišnjeg budžeta svih lijekova na recept koje hrvatski pacijenti popiju.
Podatak o 170.000 radnika kojima poslodavci ne uplacuju doprinose iznesen je na posljednjoj sjednici Vlade, a govori o tome da poslodavci uskracuju doprinose za prakticki svakog osmog zaposlenog u državi. Zdravstvo je u ovom casu zakinuto za doprinose cak 12 posto svih zaposlenih u Hrvatskoj, što ovom sektoru opterecenom dugovima i rastucim potrebama pacijenata predstavlja ogromni gubitak.
O kolikom se dugu radi, izracunali smo na temelju podatka Državnog zavoda za statistiku o prosjecnoj bruto placi zaposlenih, koja je za 2011. iznosila 7.657 kuna, i "starog" zdravstvenog doprinosa od 15 posto. Racunajuci prosjecnu bruto placu, mjesecni zdravstveni doprinos po radniku iznosio bi 1.148,55 kuna, što znaci da bi godišnji dug poslodavaca koji taj doprinos nisu uplacivali za 2011. po svakom zaposlenom iznosio 13.782,60 kuna. Uzimajuci u obzir brojku nesavjesnih poslodavaca kojom raspolaže Vlada, njihov je mjesecni dug prema državi samo za zdravstveni doprinos lani iznosio 195 milijuna kuna, ili na godišnjoj razini 2,3 milijarde kuna.
Olako odustajanje od tog novca zdravstvu nikako nije išlo na korist. Za ilustraciju, Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje (HZZO) godišnje na lijecenje dijabetesa potroši oko 2,5 milijardi kuna, što gotovo odgovara iznosu "utajenog" zdravstvenog doprinosa. Isto tako, spomenutim s iznosom mogu gotovo pokriti godišnje potrebe kompletne primarne zdravstvene zaštite u državi, koja ove godine raspolaže s ukupno 2,9 milijardi kuna.
Da se ranije rašcistio problem neplacanja doprinosa, novcem od doprinosa za zdravstvo koje poslodavci nisu placali tijekom jedne godine mogle su se pokriti trogodišnje potrebe svih pacijenata i osoba s invaliditetom za ortopedskim uredajima i pomagalima koji godišnje raspolažu s oko 700 milijuna kuna ili pokriti dvogodišnji trošak bolovanja na teret HZZO-a.
Odlucnom naplatom svih poreza i doprinosa, pa i zdravstvenog, zdravstvena blagajna trebala bi biti u plusu unatoc nedavnom smanjenju zdravstvenog doprinosa s 15 na 13 posto, odnosno za dva postotna poena, cime je masa ukupnih izdvajanja za zdravstvo iz placa smanjena za 13 posto. Upravo toliko zdravstvu redovito oduzimaju poslodavci koji ne uplacuju zdravstveni doprinos, pa samo rezolutnom naplatom tog davanja država zdravstvu može pokriti manjak nastao smanjenjem zdravstvenog doprinosa. (Ljerka BRATONJA MARTINOVIC/Novi list)