Pulski dani eseja održani su 18. i 19. listopada u Klubu hrvatskih književnika Istarskog ogranka Društva hrvatskih književnika u staroj tiskari, a na današnjoj, zadnjoj sesiji, svoje su eseje čitali Marko Sosič, Ivan Molek, Julijana Matanović, Goran Starčević i Jovan Nikolaidis.
Tema eseja Marka Sosiča bila je "Na putu k svjesnoj utopiji", a autor se prisjetio svog djetinjstva, kada je optimizam bio moguć zbog vjere u dobrotu čovjeka. Ideje i ideale koji su uzrokovali taj svjetonazor Sosič pronalazi u svojim ranim vjerskim vjerovanjima, gdje je u jednakoj mjeri postojala mogućnost grijeha i njegovog odrješenja.
Ivan Molek pročitao je esej naziva "Izazov dekreacije. Moment optimizma u poetici "Divlje duše"", teorijskog i analitičkog karaktera. Govorio je o optimizmu u pjesmama Marije Čudine, a u tome su mu, između ostalih, pomogli tekstovi Rainera Marije Rilkea ("Devinske elegije") i Danila Kiša ("Homo poeticus").
Julijana Matanović je u tekstu "Pisanje – ključna riječ u definiciji optimizma", koji nosi podnaslov "Umjetnički optimizam ili baš me briga čiji je Andrić pisac", posegnula za jednom autobiografskom crticom koja ju je oslobodila odgovornosti da odgovori na pitanje o tome kome pripada čuveni nobelovac.
Goran Starčević je u tekstu "Optimizam i pesimizam u funkciji palanke" govorio o optimizmu u Heidegera i Leibniza te zaključio da se jedino mišlju možemo osloboditi okova globalne palanke u kojoj vlada stanje vječite svakodnevice. Jovan Nikolaidis je na kraju održao karmine za optimizam u svom tekstu "Život je pred nama: varijacije o optimizmu". On je povijesnim putovanjem preko Egipćana, Indijaca i Maja došao do Grka, koji su unatoč svim saznanjima o prolaznosti slavili život, te je postavio pitanje ima li mogućnosti za novi optimizam u ovoj kapitalističkoj sadašnjosti.
Tijekom druge sesije 11. pulskih dana eseja u organizaciji Istarskog ogranka Društva hrvatskih književnika predstavljena je i knjiga u njihovom izdanju, a radi se o romanu "Balerina, Balerina" Marka Sosiča. Boris Domagoj Biletić je kazao da je ponosan što je Istarski ogranak DHK objavio Sosičev roman, čije je prvo izdanje u Sloveniji izašlo 1997. godine. Dodao je i da su političarima puna usta o trojednosti Istre, no kada treba financirati prijevod i objavu knjige s hrvatskog, talijanskog ili slovenskog jezika njihove se riječi ne pretvaraju u financijsku potporu.
Sosič je rekao da mu je pisanje romana poslužilo da se prisjeti tko je i otkuda dolazi te da pronađe vlastito lice koje je tijekom života negdje izgubio. Prevoditeljica knjige Sanja Širec Rovis je napomenula da je knjiga obavezna lektira u talijanskim školama koje imaju nastavu na slovenskom jeziku jer pomaže učenicima da razumiju što je dijete s posebnim potrebama.
Druga sesija Pulskih dana eseja završila je zaključcima, pozdravima i pozivom na sljedeće dane eseja u listopadu 2014. godine, čija će tema biti "Hrvatska književnost u susjedstvu". (B. VINCEK, snimio N. LAZAREVIĆ)