Iako su prošle tek četiri godine od stupanja na snagu Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim objektima poznatijeg kao zakon o legalizaciji, Vlada je prije nekoliko dana potvrdila dosadašnje glasine i odobrila još jednu rundu legalizacije. Naime, rok za podnošenje zahtjeva za legalizaciju objekata bespravno izgrađenih do 2011. godine istekao je 30. lipnja 2013. godine, no Vlada je odlučila svima onima koji nisu do tada podnijeli zahtjeve za legalizaciju pružiti priliku da to učine do 30. lipnja 2018. godine. Iako je rečeno da će svi zahtjevi koji stignu nakon toga biti odbačeni, teško je vjerovati da se neće pojaviti novi val ili čak novi zakon koji će opet blagodarivati bespravne graditelje, čemu nas podučava i ovo najnovije iskustvo.
"Ilegalni" graditelji privilegirani
Jedan je medulinski vijećnik nedavno na sjednici progovorio o ovoj temi rekavši da mnoge primorske istarske općine doživljavaju pravi "urbanocid" otvorivši pitanje čemu uopće služe prostorni planovi općina, gradova i županija ako ih se ne poštuje i ako se ne kažnjava njihove prekršitelje. Spomenimo samo da je u Istri zaprimljeno 24.404 zahtjeva za legalizaciju, a do sada je riješeno 6.284, dok ih je čak 11.364 izuzeto.
- Moram priznati da se nakon isteka roka za predaju Zahtjeva za ozakonjenje nezakonito izgrađenih zgrada u Općini Medulin broj bespravne gradnje smanjio, no i dalje je prisutan. Ono što nas brine je činjenica da ako se krene s novim valom legalizacije novonastalih objekata, onda zaista prostorni planovi svih lokalnih uprava gube smisao, rekao je zamjenik načelnika Općine Medulin Damir Demarin. Napominje kako se prostorno planska dokumentacija radi kako bi se naselja što kvalitetnije i racionalnije razvijala, a legalizacijom bespravnih objekata, pogotovo van građevinskih područja, ugrožava se razvoj infrastrukture.
Više štete nego koristi
Legalizacijom bespravnih građevina dio naplaćenog novca slio se i u općinske blagajne, no koliko su one uopće od toga imale koristi, upitali smo gradonačelnika Vodnjana Klaudia Vitasovića.
- Radije bismo imali zeleni i neizgrađeni obalni pojas na kojem bismo mogli planirati sadržaje koji bi pridonijeli razvoju Grada, umjesto svake kune koju smo dobili od legalizacije objekata na tom području. Problem je upravo u tome što su se mogle legalizirati sve bespravne građevine sagrađene do 2011. neovisno na kojim područjima su građene, što uključuje i prostore koji su prostornim planovima izvan zona gradnje. Drugo, godinama trošimo ogromna sredstva samo za odvoz smeća (građevinski i komunalni otpad) na pojedinim područjima izvan građevinskih zona, a pitanje je koje će se još komunalne poslove kasnije trebati izvršavati i koliko će se za njih morati potrošiti. Očito je kako su u ovom postupku najbolje prošli bespravni graditelji koji se nisu držali zakona, rekao je Vitasović.
- Kao Grad nas jako smeta nasilna urbanizacija obalnih i zelenih površina gdje su objekti natrpani bez ikakve organizacije i smisla, a kao zaposlenike naših građana nas još više smeta činjenica da su najviše oštećeni legalni investitori. Još prije nekoliko godina smo izrazili neslaganje s predloženim zakonom. Već tada smo pohvalili ambiciju Ministarstva graditeljstva da se uvede red u kaotično područje ilegalne gradnje koja nekontrolirano buja već desetljećima, ali smo upozorili da se bespravne graditelje privilegira u odnosu na one koji su gradili pošteno i plaćali svu dokumentaciju. Prvo, cijena građevinskog zemljišta je nekoliko puta skuplja od negrađevinskog zemljišta. Drugo, za ishodovanje građevinske dozvole potreban je glavni projekt koji se sastoji od arhitektonskog, građevinskog, strojarskog i elektrotehničkog dijela, te još geodetski projekt, dok je za potrebe legalizacije dovoljan snimak izvedenog stanja, koji ne samo da zamjenjuje i građevinsku i uporabnu dozvolu, nego je i višestruko jeftiniji od glavnog projekta. Zbog svega navedenog, zadnjih nekoliko godina smo u apsurdnoj poziciji da s jedne strane legalne investitore tjeramo da ispune mnogobrojne uvjete i prikupe svu dokumentaciju, dok s druge strane netko tko je u potpunosti ignorirao i nas i zakone sada ispada uspješan investitor, istaknuo je gradonačelnik Vodnjana Klaudio Vitasović. (Patricija SOFTIĆ)
OPŠIRNIJE U TISKANOM IZDANJU