"Nemamo potrebu raditi u popodnevnim satima jer kupaca vec od podneva nadalje nema", jasno su nam odgovorili zakupci u zgradi tržnice na upit smatraju li treba li se radno vrijeme produžiti.
- Nemamo što raditi poslije 14 sati, probali smo jednom davno kada je zgrada tek otvorena i kad je tadašnji direktor iznistirao da radimo i popodne. Kupaca nije bilo, a racuni za radnike i za struju su se gomilali. Stoga se u slicnu avanturu sigurno više ne bismo upuštali, rekla nam je vlasnica jedne od mesnica u suterenu tržnice te dodala da zna da neki vlasnici kafica traže duže radno vrijeme, no rijec je uvijek o istim pojedincima.
Slicno nam je rekla i prodavacica u prodavaonici sireva rijecima da dopodne, ljeti eventualno do 13 sati, rade i prodaju, a nakon toga ionako samo ciste i cekaju kraj radnoga vremena. "Podne i pol, i to je to", zakljucila je prodavacica ne želeci kalkulirati bi li duže radno vrijeme pogodovalo kaficima na katu.
Stoga smo za mišljenje upitali djelatnike jednog kafica. Uz želju da ostane anoniman, vlasnik nam je rekao da mu radno vrijeme od 6 do 14 odgovara i da je upravo radi slobodnog poslijepodneva i odlucio zakupiti prostor u tržnici, a ne negdje drugdje.
- Vec od 15 sati nadalje ne bi imalo smisla raditi, sto posto podržavam Upravu koja je, i u dogovoru s nama, uspostavila ovakvo radno vrijeme, rekao nam je te dodao da sada halabuku rade oni koji su zimi radili loše pa bi sada htjeli nešto ušicariti ljeti.
Od direktora Tržnice Veljka Mirkovica doznajemo da je u pocetku
mandata nudio zakupcima popodnevno radno vrijeme da bi povecao
atraktivnost ovog dijela grada i mogucnost odupiranja marketima, no za
to nije bilo zainteresiranih.
Pojedinacno, dodaje, zakupcima nije moguce odrediti duže radno
vrijeme zbog tehnickih i sanitarnih razloga pa zgrada tržnice, kako je
uspostavljeno tržnim redom, radi kako je propisano - do 15 sati.