Novi Zakon o socijalnoj skrbi koji je na snazi od početka ove godine trebao bi uvesti više reda i pravednosti u sustav socijalne pomoći. Barem tako tvrde u nadležnom Ministarstvu socijalne politike i mladih pojašnjavajući da će nove reforme spriječiti stanje ekstremnog siromaštva s ciljem održavanja socijalne integracije i sprječavanja socijalnog isključivanja.
Najznačajnija novina je uvođenje instituta zajamčene minimalne naknade (ZMN) koji postaje sasvim novi oblik novčane pomoći i zamjenjuje dosadašnju "klasičnu socijalnu pomoć".
Pravo na zajamčenu minimalnu naknadu imat će svi korisnici socijalne pomoći čiji prihodi nisu dostatni za život, a potrebne prihode ne mogu ostvariti ni prodajom svoje imovine ni davanjem svoje imovine u najam i slično.
Novi zakon uvodi imovinski cenzus što znači da pri svakoj dodjeli pomoći centri za socijalnu skrb provjeravaju što pojedini korisnik posjeduje. Koriste li stan ili kuću samo za stanovanje, posjeduju li plovilo ili automobil, umjetnine, koliko imaju na štednji. Svi će se ti podaci detaljno provjeravati pa i na terenu ako bude potrebno, a na tome već radi Centar za socijalnu skrb vršeći kompletnu reviziju svih korisnika.
Novost je što će sada svaka obitelj po kućanstvu moći dobiti najviše 2.900 kuna. Naime, iznos za samca utvrđuje se u iznosu od sto posto osnovice ili 800 kuna, dok se za kućanstvo utvrđuje u iznosu koji predstavlja zbroj udjela za svakog člana kućanstva.
Tako primjerice udio za samohranog roditelja iznosi sto posto osnovice, odnosno 800 kuna, za odraslog člana kućanstva 60 posto ili 480 kuna, dok će pojedino kućanstvo za dijete moći dobiti 40 posto osnovice što iznosi 320 kuna. Provjeravati će se tko sve živi i koji su prihodi pojedinog kućanstva, pa se više neće tolerirati da recimo s jednom obitelji živi nečija teta koja ima mirovinu ili neka primanja, a da je ta obitelj ranije na tu istu tetu dobivala "bodove".
U pulskom Centru za socijalnu skrb pojašnjavaju da će ovakav način rada spriječiti neke zloporabe. Primjerice, bilo je obitelji koje su na osnovu broja djece sasvim pristojno živjele, pa su neki mjesečno dobivali i preko četiri tisuće kuna što je u današnje vrijeme teško zarađen novac, a njihova su primanja nerijetko prelazila iznos minimalne bruto plaće u Hrvatskoj.
Za radno sposobne korisnike socijalne skrbi uvodi se društveno korisni rad. Svi oni koji su radno sposobni, a korisnici su socijalne naknade dužni odraditi određeni broj sati, inače će biti skinuti sa socijalne naknade. Nova obveza zaustavit će praksu nekih korisnika koji su se naučili živjeti od socijalne pomoći, a istovremeno molili Boga da ne nađu posao. (D. BAŠIĆ-PALKOVIĆ)
CIJELI TEKST PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU.