U prva cetiri mjeseca ove godine država je u proracun skupila 35,11 milijardi kuna, što je cak 1,16 milijardi kuna, odnosno 3,2 posto, manje nego u istom razdoblju prošle godine, dok su rashodi bili 40,77 milijardi kuna, odnosno rasli su 1,7 posto.
Tako se Hrvatska prema prikupljenim prihodima pa i gospodarskoj aktivnosti spustila ispod razine 2007. godine, gotovo na ono što je ostvarivala u 2006., ali je unatoc tome država, za razliku od gradana i gospodarstva, nastavila povecavati potrošnju, pa je potrošila cak 5,5 milijardi kuna više nego što je skupila u blagajnu.
Medutim, u Ministarstvu financija, gdje su iznijeli podatke o prihodima i rashodima za razdoblje od sijecnja do travnja, naglašavaju da se situacija u travnju popravlja, da su prihodi i rashodi uravnoteženi jer je potrošena 9,91 milijarda kuna, što je tek 66,8 milijuna više nego što je prikupljeno u proracun u istom mjesecu.
Cinjenica da su od PDV-a, najizdašnijeg poreza, prikupljena 32 milijuna kuna manje, i to unatoc povecanju stope, dovoljno govori o tome da je gospodarska aktivnost pala u odnosu na prošlu godini i da izlazak iz krize nije tako blizu kako to žele poruciti iz Vlade.
Naši izvori bliski Vladi i državnom uredu za statistiku kažu da gospodarski pokazatelji upucuju na to da ce u prvom tromjesecju ove godine pad gospodarstva biti 1,5 posto, i to u odnosu na prvo tromjesecje prošle godine kad je Hrvatska bilježila rekordan pad.
Pojedini naši sugovornici bliski Banskim dvorima isticu pak da naznake oporavka ne mogu ocekivati prije drugog polugodišta u kojem bi Hrvatska trebala ipak poceti bilježiti rast u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Napominju da ce kao i uvijek puno toga ovisiti i o turistickoj sezoni.
Pad doprinosa za zdravstvo i mirovine, s obzirom na rast nezaposlenosti, nije neocekivan, kao ni to što je država u prva tri mjeseca ove godine od tih nameta skupila 732 milijuna kuna manje nego lani. Tako je dodatno povecan minus u zdravstvu i mirovinskom sustavu. Vlada je od poreznih prihoda za isplatu mirovina, pored 6,2 milijarde kuna prikupljenih od doprinosa, morala prebaciti 5,4 milijarde kuna, a zdravstveni sustav ne bi mogao funkcionirati bez pomoci od gotovo 900 milijuna kuna.
Ako bi se do kraja godine nastavio takav trend, država bi iz proracunskih prihoda zdravstvu i mirovinskom sustavu morala prebaciti više od 24 milijarde kuna. Ipak, u Ministarstvu financija vjeruju da je smanjenje broja nezaposlenih za osam tisuca u travnju najava toga da ce se prihodi od doprinosa do kraja godine ipak popraviti pa bi onda i zdravstveni i mirovinski sustav pojeli nešto manje poreznih prihoda. No, s obzirom na to da je rijec o sezonskom zapošljavanju, pitanje je koliko na toj jednoj brojci Vlada može temeljiti svoj optimizam.
Zarada države od kriznog poreza u prva je tri mjeseca bila 832 milijuna kuna, ali na taj porez u njegovom punom mjesecnom iznosu od 220 milijuna kuna Vlada može racunati još dva mjeseca jer se u srpnju ukida mali harac od dva posto. Prihode od kriznog poreza država ce u potpunosti izgubiti u studenome. Ako do tada uvede i nove niže stope poreza na dohodak, vecini gradana bi place trebale rasti i po toj osnovi, pa u Vladi racunaju i na to da ce u drugom dijelu godine osobna potrošnja ponovno pogurati gospodarstvo.
Problemi zbog smanjenja prihoda od poreza na dohodak mogli bi nastati u
lokalnim proracunima, koji ce na godišnjoj razini zbog novog obracuna
poreza na dohodak izgubiti i do 1,5 milijardi kuna. S obzirom na to da
u prošloj godini vecina lokalnih vlasti nije znacajnije rezala prihode,
slom bi, nakon što se državni proracun s ruba bankrota izvukao
uvodenjem kriznog poreza i povecanjem PDV-a, mogao zaprijetiti gradskim
i opcinskim proracunima. Svjesni su te situacije i u Vladi, ali o tome
misle li i kako reagirati, zasad ne žele govoriti.