U sklopu obilaska naših sveucilišta, Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja organizirao je tribinu na Sveucilištu Jurja Dobrile u Puli na kojoj je predsjednik Velikog vijeca ovog sindikata Vilim Ribic kazao da su na racun nacrta triju zakona o sveucilištu, znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju izrecene mnoge neopravdane kritike koje je nazvao neistinitim i bez argumenata.
Pritom je mislio na zakljucke sveucilišta u Zagrebu i Splitu, kao i nekih znanstvenih institucija i fakulteta koji su u potpunosti odbacili ove zakone, ali takoder i na kritike konkurentskog novoosnovanog sindikata Akademska solidarnost, koji je najavio štrajk ukoliko Vlada zakone uputi u saborsku proceduru.
- Besmislica je da zakoni smanjuju autonomiju sveucilišta, upravo suprotno, ona se povecava putem programskih ugovora koji uvode financijsku samostalnost. Netocno je da se uvodi komercijalizacija, sveucilišta ne mogu biti više komercijalizirana no što su vec sada, školarine se naplacuju najviše tamo gdje je najveca potražnja studenata, a nastavnici kao trgovacki putnici tezgare širom Hrvatske pa i u Mostar, kazao je Ribic i naveo da ce upravo ovi zakoni, koji su radeni u duhu europske prakse, povecati kvalitetu rada sveucilišta i uvesti više reda u upisnu politiku.
- Hrvatska su sveucilišta nisko rangirana u svim dosadašnjim medunarodnim evaluacijama, a oko 60 posto novaka nikada ne doktorira. Prema posljednjoj evaluaciji koja je provedena u 58 sveucilišta, naše najbolje zagrebacko sveucilište je na samom dnu! Dakle, reforma je nužna, no tražimo neke bitne promjene u zakonima bez kojih oni nece dobiti konacnu potporu sindikata, veli Ribic.
Pri tome je istaknuo da institucije koje odbacuju zakone, a posebno je spomenuo Sveucilište u Zagrebu i Pravni fakultet, to cine samo iz svojih skrivenih pobuda, odnosno jer se zakonima ukidaju školarine, ili kako je to Ribic u svom slikovitom stilu kazao, "ostat ce bez masnih para od školarina". Upravo su, veli on, fakulteti koji se najviše bune protiv zakona dosad najviše povecavali iznose školarina i broj studenata na placanje.
- Ako se sada ne provede reforma, odnosno ako se ona ostavi za nakon izbora, a što ce se najvjerojatnije i dogoditi jer ova vlast nije u stanju provesti ni jednu reformu, trebat ce proci još najmanje tri godine da reforma najzad saživi. Dotle ce studenti placati najskuplje školarine u Europi koje se krecu od tri do 15 tisuca kuna, napominje Ribic.
Pitanje školarina koje su u zakonu zamijenjene novim pojmom "upisnina" jedna je od tri glavne primjedbe Velikog vijeca sindikata, a o cemu smo razgovarali s Ribicem. (Maša JERIN)
RAZGOVOR S RIBICEM U TISKANOM IZDANJU OD PETKA