Ovaj ce studeni u Istri biti zapamcen kao jedan od najcrnjih.
Nakon tragedije u Vodnjanu, gdje je otac pocinio samoubojstvo nakon što je
usmrtio sina, zaredala su se još dva samoubojstva, a prema podacima policije,
situacija je još gora.
Od pocetka mjeseca sedam si je osoba oduzelo život jer
nije vidjelo drugi izlaz. U odnosu na isti mjesec lani, kada je bilo tri
suicida, ovog je studenog zabilježen drastican porast - za 133 posto! Od
pocetka godine samoubojstvo je vec pocinilo 26 osoba.
Proljece opasnije od zime
Policija je u Istarskoj županiji prošle godine evidentirala 34
suicida, a najviše ih je bilo u sijecnju, što se može povezati i s blizinom
blagdana, koji su cesto kriticni za depresivne osobe. Premda se smatra da su
zimski mjeseci najtragicniji, statistika pokazuje da su samoubojstva
koncentrirana u travnju, svibnju i lipnju. Tako je bilo i ove godine, kada je
osam osoba pocinilo samoubojstvo u ove proljetne mjesece.
Prije nekoliko godina najveci broj samoubojstava cinile su
osobe starije životne dobi, dok je sada najviše suicida medu radno sposobnim
stanovništvom srednjih godina.
Razlog mnogi vide u teškoj gospodarskoj
situaciji i porastu nezaposlenosti kao potencijalnim okidacem za depresivna i suicidalna
stanja. U Istri su ove godine osam samoubojstva pocinile upravo osobe izmedu 36
i 50 godina.
- Socioekonomska slika unutar Hrvatske odražava se, svakako, i
na mikrorazini. Drugim rijecima, ekonomska kriza narušila je i stabilnost
mnogih brakova, krenuvši od bazicne ljudske sigurnosti u situacijama kada
ostaju bez posla i nisu u mogucnosti prehraniti vlastitu obitelj do slucajeva
kada su ljudi navikli imati i sada se jednostavno ne snalaze u situacijama
kada, vjerojatno, imaju za egzistenciju, ali je to puno niže od njihovog uobicajenog
životnog standarda.
S jedne strane sigurnost je, kao bazicna ljudska potreba, u
pojedinim obiteljima iznimno narušena, a s druge se strane javlja bespomocnost.
Sve to, dakako, dovodi do letargicnog stanja, ali hoce li netko uciniti
samoubojstvo ili ne u danoj situaciji, ovisi o mnogobrojnim drugim
cimbenicima, kazala je psihologinja mr. sc. Sandra Milotti, koja je diplomirala
upravo na temi o pokušaju samoubojstva, a danas radi u fondu Zdravi grad Porec.
Muškarci skloniji suicidu
Napominje da rizicnih faktora za samoubojstvo ima jako puno te
navodi podatak da su muškarci skloniji suicidu (omjer prema ženama se krece od
2:1 do 4:1), dok su žene više sklone depresiji.
- Tu ujedno dolazimo i do nekakve bazicne podjele suicida na
planirano samoubojstvo i samoubojstvo koje je osoba pocinila u afektu. Naime,
nije nužno pravilo da je depresivna osoba suicidalna, napominje Milotti.
Faktori koji utjecu su dob, nacionalnost, rasa, život u grad ili selu,
usamljenost, mentalno zdravlje, bracno stanje, obrazovna razina pa sve do
meteoroloških faktora poput godišnjih doba i, dakako, razlicitih opojnih
sredstava kao što su droge i alkohol.
- Vrijeme blagdana je takoder delikatno vrijeme kada ljudi
sabiru i oduzimaju gdje su i što su, koliko su zadovoljni u životu ili nisu.
Nije pitanje hoce li krizu izazvati nezaposlenost, prekid veze ili štogod
drugo. Krize su sastavni dio našega života i ono što su nas zaboravili nauciti
jest cinjenica da se na krizu treba gledati kao na mogucnost. Stvari
jednostavno moramo poceti postavljati tako jer u protivnom sami sebe dovodimo u
poziciju bespomocnih marioneta, napominje Milotti.
Psihijatrica mr. sc. Elvira Koic, predsjednica Hrvatske udruge
za prevenciju suicida (HUPS), kaže da se stope samoubojstava u Hrvatskoj nisu
bitno mijenjale vec godinama. Prema podacima koje je iznijela, lani je u Hrvatskoj
bilo 777 samoubojstava, odnosno stopa je 17,5 na 100.000 stanovnika, a inace
varira izmedu 17 i 19. Medu najnižima je u Dubrovacko-neretvanskoj, šest do
deset samoubojstava na 100.000 stanovnika, dok se u Slavoniji penje na 30 do
40. U Istri se pak stopa krece od 16 do 22.
Preživjeti taj dan
- Nitko ne zna što je uzrok samoubojstvima jer radi se o skupu
uzroka, ali ono što kroz svojih 20 godina rada uocavam je da osoba pocini samoubojstvo
u trenutku kada misli da je to jedini izlaz iz kriticne situacije. Pritom se
situacija samo može ciniti kriticnom, odnosno ponekad ona može biti posve banalna,
primjerice loša ocjena u školi ili neuzvracena ljubav.
Važno je stoga uvijek
naglašavati da rješenja ima, nuditi bezbroj drugih izlaza - psihijatri svoju
pomoc, psiholozi i socijalna skrb svoju. Cijelo se društvo, zapravo, mora
ukljuciti u prevenciju jer zaista nema razloga za suicid. Ponekad osoba ne može
pronaci rješenje, ali ono, u nekom obliku, uvijek postoji, kazala je Koic.
Dogada se da ljudi ponekad u samoubojstvu vide rješenje
nerješivog problema koji donosi neizdrživu bol. Vecina osoba koje su pokušale
samoubojstvo htjele su da bol prestane - a to je nešto posve drugacije od toga
da život prestane. Koic napominje da je samoubojstvo, osim što je tragedija za
cijelu obitelj, zapravo besmislen cin jer nikad ne znaš što ti donosi život. To
nam je ispricala iz svog iskustva.
- Nakon što je posudio novac, a mnogi su mu govorili da nije
trebao, moj se dobar prijatelj objesio jer onaj koji mu ga je trebao vratiti
nije došao u ugovoreno vrijeme. Na kraju se ispostavilo da je toj osobi na putu
pukla guma od auta, a kad je došla s novcem, vec je bilo kasno. Važno je
preživjeti taj jedan dan jer vec drugi donosi rješenje, istice Koic navodeci da
je samoubojstvo moguce sprijeciti uz pomoc strucnjaka, ali i clanova obitelji i
bliskih osoba.
Suicidalne osobe, naime, obicno daju mnogo znakova upozorenja
prije no što se ubiju, pa i pricaju o samoubojstvu, što se ne smije shvatiti
olako. Upravo s ciljem da se lakše prebrodi krizna situacija HUSP uskoro
pokrece telefonsku liniju, o cemu ce informirati putem internetske stranice
suicidi.info.
Vijest koja nije za naslovnicu
Prema mišljenju psihijatrice Elvire Koic, koje dijele i ostali
njeni kolege, mediji bi trebali imati preventivnu funkciju, a ne, upravo
suprotno - poticati na samoubojstva kroz senzacionalisticke napise.
- O samoubojstvu se uopce ne bi smjelo pisati jer nije nikakva
vijest da se netko ubio. Ako se vec piše, clanak se treba staviti na 33.
stranicu, a nikako na naslovnicu jer time pozivate ljude na samoubojstvo,
upozorava Koic.