U hrvatskoj Vladi ne strahuju da bi odluka Njemačke da ponovno uvede primjenu tzv. dublinskih pravila za sirijske državljane mogla rezultirati time da veliki broj izbjeglica iz Sirije koji su došli u Njemačku bude vraćen u Hrvatsku.
Prema toj uredbi migranti se moraju registrirati u prvoj članici Europske unije u koju stignu, a ta je država onda odgovorna za procesuiranje njihovog zahtjeva za azil. U slučaju da te osobe budu zatečene u nekoj drugoj članici, ta ih zemlja može vratiti u članicu EU-a u koju su prvu ušli. Na tzv. zapadnobalkanskoj ruti prva zemlja ulaska obično je Grčka. No, s obzirom na to da je Europski sud za ljudska prava prije četiri godine presudio da su uvjeti prihvata u toj zemlji loši, na nju se pravila o vraćanju ljudi ne primjenjuju.
Njemačka je u kolovozu privremeno prestala primjenjivati dublinska pravila na sirijske državljane, čime je izbjeglicama iz te zemlje praktički širom otvorila vrata. Zbog toga se njemačka kancelarka Angela Merkel našla na udaru kritika (i) unutar vlastite stranke i u dijelu njemačke javnosti. No, njemačko ministarstvo unutarnjih poslova u utorak je potvrdilo da Njemačka ponovno od 21. listopada primjenjuje dublinsku uredbu za sve zemlje porijekla i sve članice EU-a, osim Grčke, što onda uključuje i sirijske državljane.
Budući da se tražitelje azila ne može vraćati u Grčku, za dio izbjeglica ulazna zemlja mogla bi biti Mađarska, barem prije nego što su žicom na granici zaustavili priljev ljudi. Mađarska je odmah reagirala na informacije iz Njemačke, poručivši da nijedna izbjeglica ne treba biti vraćena njima. I Hrvatska bi se, u teoriji, u velikom broju slučajeva mogla tretirati kao prva zemlja članica EU-a u koju su izbjeglice ušle, barem u posljednjih mjesec i pol dana.
Međutim, nekoliko izvora bliskih hrvatskoj Vladi tvrdi da Hrvatska, iako registrira izbjeglice, te podatke ne šalje u europsku bazu EURODAC, koja sadržava podatke - otiske prstiju - koji služe za identifikaciju tražitelja azila. "Prvo morate dokazati da je netko ušao u Hrvatsku kao prvu zemlju EU-a. A mi podatke o registriranima nismo ni sa kim dijelili", kazao nam je izvor iz Vlade, uvjeren da se situacija neće promijeniti niti kad na granicu dođu službenici Frontexa, europske agencije za upravljanje vanjskim granicama. Teško je očekivati da bi Frontex ignorirao dijeljenje podataka na razini EU-a, no naši sugovornici podsjećaju da njihovi službenici neće fizički biti u Hrvatskoj, nego u Šidu.
Ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić potvrdio je jučer da "naši podaci ne idu u sistem", a to je obrazložio činjenicom da ni prva zemlja prihvata, Grčka, ne šalje podatke u europsku bazu. "Mi ćemo podatke unositi u zajednički sistem onog dana kad se to počne raditi u hot-spotovima u Grčkoj", kazao je, kako prenosi Hina, Ostojić. Dodao je da nema mogućnosti da Njemačka izbjeglice vraća u Hrvatsku, jer nema dokaza da je izbjeglicama prvi ulaz u EU bio kroz Hrvatsku te da takvih i nije bilo, a ako ih i bude, Hrvatska taj broj može zbrinuti. Očito se računa s time da bi, ako Njemačka doista počne vraćati sirijske državljane, vrlo mali broj njih imao Hrvatsku kao prvu zemlju registracije. U tom slučaju, Hrvatska bi po ubrzanom postupku procesuirala njihov zahtjev za azil, tvrde naši sugovornici, a ako bi im zahtjev bio odbijen, Hrvatska bi ih nastojala vratiti u Srbiju temeljem sporazuma o readmisiji koji Srbija ima s EU-om. (I. FRLAN GAŠPAROVIĆ, D. ROMAC)
VIŠE PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU