Niti jedan poslodavac zainteresiran za zapošljavanje mladih bez radnog iskustva u ovoj godini nece moci racunati na državnu potporu za otvaranje radnog mjesta. Naime, Hrvatski zavod za zapošljavanje prestao je provoditi mjeru sufinanciranja zapošljavanja mladih osoba do 25 godina života bez srednjoškolskog obrazovanja i radnog iskustva, odnosno mladih do 29 godina života sa srednjoškolskim ili visokim obrazovanjem bez radnog iskustva.
Ovih dana nacionalna burza pohvalila se odlicnim rezultatima u provodenju mjera poticanja zapošljavanja iz kojih je vidljivo da je u nepuna dva i pol mjeseca ostvareno 74,5 posto godišnjeg plana. No, niti jednom rijecju nisu spomenuli da se mjera namijenjena mladoj radnoj snazi ne primjenjuje iako je i dalje službeni dio programa poticajnog zapošljavanja.
Nepunih 32,2 milijuna kuna, osiguranih u ovogodišnjem proracunu za sufinanciranje novog zapošljavanja, povuceno je. Trecim rebalansom proracuna taj je novac preraspodijeljen u fond iz kojeg ce se financirati potpora tvrtkama koje se odluce skracivanjem radnog vremena spašavati radna mjesta. Za tu je namjenu, naime, osigurano 200 milijuna kuna, a osim naknada za nezaposlene nastradale su i mjere aktivne politike zapošljavanja koje ne predstavljaju proizvoljnu odluku Hrvatske, vec cu okvirne smjernice politike uskladene sa standardima Europske unije. Sektorski dokumenti na osnovi kojih se izraduju i godišnji planovi poticajnih mjera na tržištu rada su Zajednicki memorandum o socijalnom ukljucivanju (JIM) i Zajednicki memorandum o prioritetima politike zapošljavanja (JAP), što ih je Hrvatska potpisala s Europskom komisijom.
S obzirom na sezonu godišnjih odmora, s državne burze za zapošljavanje nismo uspjeli doznati je li još neki od programa poticajnog zapošljavanja u ovoj godini storniran. Zapošljavanje mladih ne može se sakriti s obzirom na to da se navodi i u obrazloženju zakona o sufinanciranju skracenog radnog tjedna. Tamo se, medu ostalim, kaže i da se sredstva za aktivnost sufinanciranja novog zapošljavanja tijekom prve polovine ove godine "gotovo uopce nisu koristila te je za pretpostaviti da se nece koristiti niti do kraja ove godine, s obzirom na to da je u padu potreba novog zapošljavanja". No, ta se mjera nije provodila u cijelih šest mjeseci ove godine jer je Hrvatska od kraja prošle godine do 21. svibnja ove godine bila bez Nacionalnog plana poticajnog zapošljavanja. A od trenutka donošenja mjera do pocetka kolovoza s evidencije burze zaposleno je 4.641 osoba od 6.227 koliko ih se planira zaposliti do konca prosinca.
Prema podacima koje je HZZ objavio, kroz program kojim se sufinancira zapošljavanje mladih osoba bez radnog iskustva, dugotrajno nezaposlenih osoba i nezaposlenih u dobi iznad 50 godina do kolovoza je bilo obuhvaceno 826 osoba. Najveci interes je za program kojim se nezaposleni obrazuju za potrebe tržišta rada, odnosno za deficitarna zanimanja. U taj su program ukljucene 2.654 osobe koje se najcešce obrazuju za zanimanja zavarivaca, programera CNC strojeva, konobare, kuhare, njegovateljice i vatrogasce.