Sve dok Hrvatska ne ude u EU bilo kakvo izrucenje hrvatskih državljana Europskoj uniji, ali i drugim državama s kojima država priprema bilateralne ugovore o izrucenju - ne dolazi u obzir. To proizlazi iz prijedloga ustavnih promjena koje je Vlada uputila u Sabor. U predloženim promjenama zadržana je generalna zabrana izrucenja, kao znacajka državljanstva, ali je ekstradicija dozvoljena u iznimnim slucajevima kad je tražena «u skladu s medunarodnim ugovorom ili pravnim poretkom EU-a».
Posljednji clanak Vladinog prijedloga, pak, propisuje da se primjena dijela ustavnih promjena odgada do ulaska Hrvatske u EU. A radi se o odredbama koje odreduju prijenos ustavnih ovlasti, sudjelovanje države u institucijama EU-a, prava gradana EU-a te na koncu i dozvolu izrucenja vlastitih državljana u iznimnim slucajevima. Zapravo, takvo rješenje znaci da se svi gradani Hrvatske, pa i traženi pocinitelji kaznenih djela, mogu osjecati sigurno sve do ulaska Hrvatske u EU. I to bez obzira na možebitno potpisivanje bilateralnih ugovora o ekstradiciji sa zemljama regije.
Prema podacima s Interpolovih stranica, crvene tjeralice objavljene su za tek 57 hrvatskih državljana, od kojih vecinu traže hrvatske vlasti. U clanku Vecernjeg lista tvrdi se, medutim, da razne europske zemlje traže ukupno 113 državljana Hrvatske. Ako ih traže po Europskom uhidbenom nalogu, doista je otvoreno pitanje zbog cega su uopce obavještavale hrvatsku policiju, s obzirom na to da Hrvatska još nije clanica EU-a. A pogotovo stoga jer vlasti clanica EU-a ne otkrivaju podatke o Europskom uhidbenom nalogu i to zato da ne umanje šanse za njegov uspjeh.
Svakako najpoznatiji hrvatski državljanin koji bi mogao biti izrucen clanici EU-a po Europskom uhidbenom nalogu jest Josip Perkovic - djelatnik tajnih službi bivše države i jedan od osnivaca obavještajne zajednice u Hrvatskoj. Kao što smo vec u više navrata izvještavali, Perkovica traži Njemacka u vezi s ubojstvom politickog emigranta Stjepana ?urekovica. Za ?urekovicevo ubojstvo vec je osuden Krunoslav Prates, a uz oca Mesicevog savjetnika Saše Perkovica, Nijemci još traže i kadrove rijeckog centra SDB-a Marina Modrica, Ivana Cetinica i Bruna Smokvinu, te Ivana Lasica, Zdravka Mustaca i Borisa Brnelica. Nagada se da Nijemci vode istragu zbog ubojstva ukupno 22 hrvatska emigranta.
Na Interpolovim crvenim tjeralicama nalazi se hrvatski državljanin Stipo Ilišinovic kojeg traži Slovenija, a o kojem je naš tisak pisao zbog prijevare oko uknjižbe vrijednog zemljišta u Medveji. Slovenija traži i Zorana Vidovica i Dragana Antunovica zbog krade. S druge strane, Hrvatska bi ulaskom u EU mogla dobiti poduzetnika Ivana Radoševica kojeg vukovarski sud traži zbog prijevare, a koji je trenutno zašticen njemackim državljanstvom. Državljanstvo Njemacke štiti i Haralda Neumanna zbog otmice.
Institutom Europskog uhidbenog naloga clanice EU-a dozvoljavaju izrucenje vlastitih državljana za 32 kategorije kaznenih djela, i to prije okoncanja kaznenog postupka. Prvi državljanin Hrvatske uhicen primjenom Europskog uhidbenog naloga bio je Nikica Jelavic, kojeg su lani uhapsili na granici sa Slovenijom po njemackom nalogu.
Problematika izrucenja puno je kompliciranija sa susjedima, osobito s Bosnom i Hercegovinom, jer državljani obje zemlje koriste cinjenicu rodenja u susjednoj da se zaštite od kaznenog progona. BiH prema tamošnjim procjenama traži od Hrvatske tridesetak svojih državljana, medu kojima je najpoznatiji bivši celnik Herceg-Bosne Ante Jelavic. Hrvatska od BiH traži isto niz državljana, izmedu ostalih i Blažu Petrovica, Željka Raguža, Ivana Bašica, Branimira Glavaša te naravno rijeckog kardiokirurga Ognjena Šimica.