Hrvatski helsinški odbor (HHO) primio je izjavu Komisije HBK Iustitia et pax o zabrinutosti zbog sve cešceg izražavanja nesnošljivosti i nasilja prema katolicima u Hrvatskoj s iznenadenjem jer kao nevladina udruga za ljudska prava nikad nije zabilježio nijedan slucaj koji bi opravdao takvo obracanje te komisije javnosti niti je ta komisija podastrla ijedan konkretan dokaz za svoje tvrdnje, navodi se u izjavi HHO-a koju je danas iznio predsjednik Ivan Zvonimir Cicak.
Napominjuci da je iznimka tek pismo udruge Vigilare u kojem se prosvjeduje zbog diskriminacije katolika na HRT-u na Uskrs 2010. te vrijedanja katolika na portalu Index.hr u sijecnju ove godine, HHO istice da je, medutim, zabilježio mnoge slucajeve kršenja ljudskih prava manjinskih skupina i pojedinaca koje su podupirali "pojedini svecenici i samoproglašeni 'katolici'".
"Objektivan promatrac mora konstatirati da Katolicka crkva u Hrvatskoj uživa mnoštvo društvenih i materijalnih povlastica koristeci se cinjenicom da se vecina gradana u Hrvatskoj deklarira katolicima", rekao je Cicak na konferenciji za novinare.
Istaknuo je da je po teoriji i praksi ljudskih prava nepojmljivo da vecinska skupina koja cini od 80 do 90 posto populacije u demokratskom društvu može biti diskriminirana od clanova te iste populacije, kao što je nepojmljivo i da 20 posto gradana nekatolika može imati tako veliku prevlast da diskriminira katolicku vecinu.
Upravo zato "stjece se dojam da Komisija tom izjavom na temelju izmišljene diskriminacije katolika traži dodatne privilegije za katolicke vjernike, i to baš u predizborno vrijeme. Uz to, izjavu doživljavamo i kao oblik pritiska na saborske zastupnike – vjernike da prilikom glasovanja o promjenama Kaznenog zakona podupru prijedlog o ponovnoj kriminalizaciji klevete, stoji u izjavi.
Iustitia et pax na cak cetiri mjesta u svojoj izjavi, navode u HHO-u, traži od države da intervenira te poziva njezina represivna tijela - policiju, DORH, sudove - da reagiraju "po službenoj dužnosti".
Takav zahtjev pokazuje, ocjenjuju u HHO-u, da ni clanovi Komisije nisu potpuno imuni na mentalitet "baštinjen iz vremena komunistickog totalitarizma koji nikada nije u potpunosti nestao" jer time traže kriminalizaciju slobode mišljenja i izražavanja i ponovno uvodenje verbalnog delikta koji se, kaže Cicak, nije pokazao ucinkovitim ni u vrijeme komunizma pa nece ni danas.
"Znakovito je da se Komisija, kao što je to nekada cinio i pokojni predsjednik Tudman, obraca samo 'Hrvaticama i Hrvatima' pozivajuci ih 'da hrabro u javnosti iznose svoje stavove o raznim temama'. U Hrvatskoj kao gradanskoj državi postoje i drugi gradani – katolici koji nisu Hrvati. Stoga ovaj dio izjave sa stajališta ljudskih prava držimo diskriminacijskim", stoji, medu ostalim, u izjavi HHO-a.
U izjavi o nesnošljivosti prema katolicima u Republici Hrvatskoj, koju je potpisao predsjednik Komisije Iustitia et pax Hrvatske biskupske konferencije sisacki biskup mons. Vlado Košic, tvrdi se, uz ostalo, da državna tijela nisu adekvatno, po službenoj dužnosti, reagirala na otvorene izricaje nesnošljivosti prema katolicima na isti nacin kako su reagirala kada se radilo o pravima drugih ugroženih zajednica i pojedinaca.
Komisija istice da treba prekinuti s praksom prozivanja i omalovažavanja katolika zbog njihove vjerske pripadnosti, njihova nacina života, njihovih vjerskih uvjerenja i ucenja koja se bez ikakvih argumenta proglašavaju nazadnima.