Promjene u regionalnom ustroju Hrvatske, trasa buduće Jadransko-jonske auto ceste i monetizacija dosad izgrađenih cesta neke su od važnijih tema o kojima su danas tijekom aktualnog prijepodneva premijeru Zoranu Milanoviću i ministrima pitanja postavljali zastupnici u Hrvatskom saboru koji je nakon dvomjesečne stanke počeo jesensko zasjedanje.
Promjena modela lokalne samouprave traži dogovor vlasti i oporbe Premijer Milanović poručio je da promjena modela lokalne samouprave ne može biti odluka jednog saborskog zasjedanja niti jednog mandata, već to traži dogovor vlasti i oporbe. HDZ-ov zastupnik Josip Đakić prozvao je premijera i Vladu za "nedovršene i neslavno propale reformske inicijative iz "Plana 21", zanimajući se hoće li se gasiti županije ili općine, kao što se najavljivalo. Milanović je podsjetio da Hrvatska ima model administracije i lokalne samouprave još iz ratnih vremena.
"Neki od aspekata te odluke su dobri, neki nisu, ali da bi se to promijenilo to nije odluka jednog saborskog zasjedanja, ni jednog mandata", istaknuo je. "Niti smo tu obećavali velike stvari, niti ćemo ih mijenjati, niti ne možemo bez vas, a vi ste kao stranka pokazali da ste skloni opstrukciji svake inicijative u Saboru, pa i ustavnih promjena", poručio je Đakiću.
HDZ-ov zastupnik je uzvratio da se iza premijerova odgovora skriva manje proračunskih sredstva za lokalnu i regionalnu samoupravu, manje obnovljenih cesta i izgrađenih škola. Nezadovoljan najavama da trasa Jadransko-jonske autoceste neće ići preko dubrovačkog područja, nego preko BiH, HDZ-ov zastupnik Frano Matušić je premijera pitao zašto ne poštuje važeće prostorno-planske dokumente koji su predvidjeli nastavak gradnje autoceste od Ploča do Dubrovnika.
Milanović je uzvratio da je njegova Vlada osigurala 330 milijuna kuna za cestovno povezivanje juga Hrvatske. Ustvrdio je da su HDZ-ove vlade bez osiguranog novca pet puta otvarale gradilište nastavka autoceste te s izvođačima sklapale ugovore koje je država kasnije morala raskidati. Nezadovoljan odgovorom, Matušić je podsjetio da je Vlada u posljednje dvije i pol godine nekoliko puta mijenjala mišljenje o izgradnji Pelješkog mosta. Država u ACI-ju želi biti ključni igrač
Odgovarajući na zastupničko pitanje Branka Bačića (HDZ) zašto Vlada namjerava privatizirati ACI, s obzirom da je riječ o iznimno likvidnoj tvrtki, bez dugova, premijer Milanović rekao je da će država u ACI-ju uvijek biti "ključni igrač" te da osobno tu ima "afinitet prema hrvatskim mirovinskim fondovima". Milanović je odgovorio da je proces vezan uz ACI "još u dojenačkoj fazi". Ustvrdio je da ACI nikada nije bio dobro vođena tvrtka, da je podinvestiran te da "nikada nije uspio pravilno iskoristiti prirodni monopol koji ima".
Gorana Marića (HDZ) zanimalo je li Vlada, sukladno Zakonu o koncesijama, izradila studiju opravdanosti, procjenu financijskih učinaka i analizu javnog interesa koncesioniranja izgrađenih autocesta. Milanović mu je odgovorio da sve te procjene postoje i da mu je čudno što ih HDZ-ov zastupnik nije vidio.
"Možda da zavirite u gospodarski program prethodne Vlade HDZ-a, kada ste također bili u stranci koja je u svom planu gospodarskog oporavka kao jednu od mjera predviđala koncesiju autocesta. Tada se tome niste protivili", rekao je Milanović.
Zastupnika je pozvao i da sam ponudi model po kojem bi HAC mogao vraćati kredit od četiri milijarde eura. Nezadovoljan odgovorom, Marić je premijeru poručio kako razumije da mu je "teško braniti neobranjivo", a ministra prometa Sinišu Hajdaša Dončića optužio je da političku odluku o autocestama "svodi na ekonomsku računicu šankerskog fajrunta", a posebno ga smeta ministrova najava da će se kroz monetizaciju jamčiti prihodi koncesionaru.
Milanović: Od srbijanskih vlasti tražit ćemo udžbenike i za Hrvate
Ivan Šimunović (HSP AS) je od Vlade zatražio da odlučnije reagira na "asimilacijske procese", kakvim smatra postupak srbijanskog predsjednika Tomislava Nikolića koji je Bunjevcima nedavno darovao udžbenike na ćirilici. Ocijenio je da je riječ o kršenju Okvirne konvencije o zaštiti nacionalnih manjina, a premijera upitao hoće li Hrvatska zbog toga pokrenuti postupak protiv Srbije pred Vijećem Europe.
"Bunjevci su jedna nacionalna manjina koju nismo ni vi ni ja stvorili. Tamo ima 30-ak tisuća ljudi koji za sebe smatraju da su Bunjevci i što da radimo", uzvratio mu je Milanović. Kazao je da Hrvatska traži jednak odnos prema Hrvatima u Srbiji. "Oni, koliko znam, nisu dobili obećane udžbenike od te iste vlasti", rekao je Milanović, te istaknuo da će od srbijanskih vlasti tražiti da se ponašaju onako kako se Hrvatska ponaša u zaštiti manjina.
Gordana Jandrokovića (HDZ) zanimalo je koja je svrha posjeta premijera vodećim tehnološkim kompanijama u SAD-u. Milanović je odgovorio da je riječ o prvom odlasku visokog izaslanstva u tehnološke i informatičke gigante, čiji pojedinačni prometi nadmašuju društvene proizvode i BDP-e mnogih europskih država. Istaknuo je da se radi o ekonomskom, a ne o političkom putu, s ciljem privlačenja "onih koji vladaju novcem, pameću i budućnošću" te ocijenio da neke tvrtke iz IT sektora u Hrvatskoj imaju proizvode i znanja koje naše susjedne države ustvari nemaju.
"Puno je veća šansa da ćete dobiti dobitak na lotu, nego da ćete donijeti i jednu kunu u Hrvatsku sa ovakvog putovanja", zaključio je Jandroković nezadovoljan premijerovim odgovorom.
Poplave: Država ne može u potpunosti jamčiti obnovu privatne imovine
SDP-ovu zastupnicu Ivanu Krivec Posavec je zanimalo hoće li i u aktualnim poplavama biti potrebna intervencija države. Premijer je odgovorio da je nakon poplave u svibnju država učinila nešto što inače u Europi ne rade - uključila se direktno u pomoć ljudima u obnovi privatne imovine, kuća. Država ne može svaki puta u potpunosti jamčiti obnovu privatne imovine, kazao je Milanović.
"Apeliram neka ljudi razmisle o osiguravanju privatne imovine, to nešto košta, ali u vremenima nevolja osigurava privatnu imovinu", rekao je. Ministrica kulture Andrea Zlatar Violić izvijestila je da prvi podaci pokazuju da su štete od svibanjske poplave na kultunoj baštini iznosile oko 14 milijuna kuna, no tome treba dodati i nova oštećenja koja su se u nekim mjestima ponovila.
Miljenić ne zna zašto još nema izvješća Vrhovnog suda Ministar pravosuđa Orsat Miljenić kazao je da ne zna zašto predsjednik Vrhovnog suda Branko Hrvatin Saboru do sada nije podnio ni jedno izviješće, na što je zakonom obvezan prije više od godine dana. Najavio je zakonske izmjene po kojima će se godišnja izvješća iz resora pravosuđa morati podnositi najkasnije do kraja prvog kvartala naredne godine. Miljenić je to kazao odgovarajući na zastupničko pitanje Vesne Fabijančić Križanić (SDP) koja je podsjetila da je Zakonom o sudovima lani propisana obveza podnošenja godišnjeg izvješća Vrhovnog suda. Podsjetila je i da je bilo dosta otpora takvoj zakonskoj odredbi te upitala radi li se o opstrukciji Sabora.
Miljenić je kazao kako Ministarstvo ima dobru suradnju s Vrhovnim sudom i čelnikom tog suda te izrazio uvjerenje da će "izviješće brzo doći". Dnevni red 17. sjednice sabora, koji je, nakon dvomjesečne stanke, jutros počeo jesensko zasjedanje, dopunjen je s deset novih točaka, među kojima je i izvješće o izvršenju državnog proračuna u prvoj polovici ove godine te prijedlog industrijske strategije do 2020. (Hina)