Goruci problem nelikvidnosti u Hrvatskoj nastavio se usprkos tome što su javna poduzeca, kako tvrdi Vlada, u posljednjih nekoliko mjeseci platila svoje dugove.
Iznos dugovanja medu hrvatskim tvrtkama u srpnju se popeo na 31,3 milijarde kuna, što je 37 posto više nego lanjskog srpnja, napominje se u najnovijoj analizi naslovljenoj Gospodarska kretanja, koju izdaje Hrvatska gospodarska komora, pozivajuci se na podatke Fine.
U strukturi dugovanja dominiraju tri djelatnosti s udjelom od 70,6 posto. Najviše duguju trgovina (34,7 posto), gradevinarstvo (19) i preradivacka industrija (16,9 posto), piše u analizi. Gotovo 80 posto ukupnog iznosa nepodmirenih racuna odnosi se razdoblje dulje od 360 dana, a na tom podrucju opet prednjaci trgovina.
Proljetos je rast nelikvidnosti usporen, ali od pocetka ljeta opet galopira. Najviše duguju pravne osobe, njih 30.500, jer njihov se dug povecao na 25,5 milijardi kuna, dok se ostatak odnosi na obrtnike.
U srpnju su insolventne pravne osobe zapošljavale 42.909 osoba. Prema podacima Ministarstva financija, dvije trecine insolventnih tvrtki, njih oko 20 tisuca, nema nijednog zaposlenog. Vlada tvrdi da javna poduzeca sada svoje racune placaju najdulje za 60 dana, ali iznos dugovanja ipak raste.
- Nelikvidnost je velik strukturni problem. Potaknula su je upravo javna poduzeca koja su narucivala poslove, a nisu ih placala, upozorava Zdeslav Šantic, ekonomski analiticar iz Splitske banke. Šantic smatra da država treba skracivati rokove placanja te da je potrebno ubrzati i stecajne postupke kod onih koji ne mogu placati svoje obveze.