Puno uspjeha, ali i podosta razočarenja, uz standardni nogometni folklor, obilježili su sportsku 2015. godinu u Hrvata. Već po tradiciji atletika, veslanje, vaterpolo i jedrenje donijeli su najviše radosti hrvatskim sportašima diljem svijeta. Godinu su obilježili i pojedinačni bljeskovi u tenisu i boksu, standardno "dizanje kose" kad su u pitanju nogometni "kockasti" te dva velika razočarenja - košarkaši i rukometaši.
Najbolji hrvatski sportaši nastupili su na 153 svjetska, 165 europskih prvenstava, 109 svjetskih i 53 europska kupa, kao i na još 191 natjecanju u zemlji i inozemstvu na kojima su u juniorskim i seniorskim konkurencijama osvojili 117 zlatnih, 131 srebrnu i 140 brončanih medalja.
U atletici je sve, očekivano, spalo na dva imena i dva velika uspjeha od kojih je jedno označeno malim podbačajem, drugo velikim povratkom. U konačnici, stigla su dva srebra sa SP-a u Pekingu, Sandre Perković u bacanju diska i Blanke Vlašić u skoku uvis. Bljesnuo je i Ivan Horvat u skoku motkom s novim hrvatskim rekordom (5,70), devetim mjestom i olimpijskom normom.
Hrvatski vaterpolisti zadržali su visok status, deseti nastup na SP-u, ovoga puta u Kazanu, donio im je srebro pod ravnanjem Ivice Tucka. U finale su se nakon osam godina plasirali nakon boljeg izvođenja peteraca protiv Grčke (15:13), a u susretu za zlato Srbija je ipak bila prejaka (4:11). Pridružila im se na kraju godine i plivačica Sanja Jovanović, brončana s EP-a u Izraelu. Iznova zapaženi bili su Giovanni Cernogoraz, pobjednik Svjetskog kupa u trapu te Marijo Možnik europski gimnastički prvak. Bila je ovo i velika godina Snježane Pejčić, riječke strijelkinje, pobjednice Svjetskoga kupa i svjetske rekorderke, boćara Lea Brnića i Marina Milićevića, svjetskih prvaka u štafeti, svjetske prvakinje u kickboxingu Ane Znaor...
"Kockasti" i najvažnija sporedna stvar na svijetu su očekivano bili u središtu pozornosti. A emocije su se rastezale poput žvakaće gume, od navijačkog delirija, jadikovki, pa do s(p)retnog odlaska na euro smotru 2016. u Francuskoj. Hrvatska je do posljednjega kola strepila za odlazak na EURO, a onda pobjedom nad Maltom, uz poraz Norveške, osigurala jaku skupinu Staroga kontinenta sa Španjolskom, Turskom i Češkom.
Rakitić i Dodig
Kvalifikacije su popratile i smjene izbornika te incidenti. Nakon osam kola Niku Kovača za kormilom je uz dosta bure zamijenio Ante Čačić, a u pozadini svega je ostalo upamćeno privođenje, a zatim i puštanje iz pritvora izvršnog predsjednika HNS-a Damira Vrbanovića te prvog dopredsjednika HNS-a i čelnika Dinama Zdravka Mamića.
Momčadi nije bilo lako, tri velika incidenta, u Milanu (bakljada i prekid), Zagrebu (skandiranje u Maksimiru) i Splitu (svastika na Poljudu), donijela su prazne tribine i još prazniju blagajnu. Raritet je da je hrvatska vrsta postala prva reprezentacija u svijetu koja je kažnjena za utakmicu koja se zbog kazne igrala pred praznim tribinama. A počinitelj se ne zna niti do dana današnjeg (?!).
Na klupskom međunarodnom planu bila je ovo velika godina Ivana Rakitića u Barceloni. Ali, iznova su ljubitelji nogometa mogli uživati u majstorijama Modrića, Kalinića, Brozovića, Mandžukića, Subašića...
Za najsjajniji trenutak hrvatskog tenisa pobrinuo se Ivan Dodig koji je u paru s Brazilcem Melom došao do slavlja na Roland Garrosu, svladavši svjetski najtrofejniju kombinaciju, američku braću Bryan, čime je hrvatski klub osvajača Grand Slam naslova dobio svog sedmog člana.
Braneći naslov Marin Čilić stigao je do polufinala US Opena, a obranom Moskve i osmu godinu zaredom osvojio je barem jedan ATP naslov. Ivo Karlović imao je sjajnu sezonu, u Delray Beachu osvojio je šesti ATP naslov. Usto, jedan je od četvorice koji je uspio pobijediti Novaka Đokovića, a s 10.442 asa srušio je svjetski rekord Gorana Ivaniševića.
Hrvatska je postala i svjetska veslačka velesila. Za najljepšu priču opet su se pobrinula braća Sinković, Valent i Marin su u dvojcu na pariće potvrdili dominaciju u ovoj disciplini. Osvojili su zlato na SP-u i slavili u Svjetskom kupu, dok je Damir Martin u samcu doveslao do naslova europskog prvaka.
Hrgović i jedriličari
Boksačka priča godine došla je pak iz Bugarske gdje se Filip Hrgović u superteškoj kategoriji okitio naslovom europskog amaterskog prvaka. I to nakon posta od puna četiri desetljeća i legendarnog Mate Parlova. Brončano odličje osvojio je Hrvoje Sep.
Jedriličari su već godinama posebnost hrvatskog sporta. Olimpijske norme osigurane su u pet klasa, a za uspjeh godine zaslužni su Šime Fantela i Igor Marenić koji su osvojili svjetsko srebro u klasi 470. Ivan Kljaković-Gašpić je europski prvak i pobjednik Svjetskog kupa u finnu, a Tonči Stipanović je oko vrata stavio europsku broncu u klasi laser.
I nešto o hrvatskim sportskim razočarenjima u 2015. godini. Rukometaši, koji su godinama jedan od najjačih zaštitnih znakova hrvatskog sporta, podbacili su na svjetskoj smotri u Kataru. A bili su jedni od kandidata za odličje... U osmini finala jedva su pobijedili Brazil (26:25), a u četvrtfinalu izgubili od Poljske (22:24)... Nakon toga je stigao i poraz od Danske u susretu za peto mjesto te očekivana ostavka Slavka Goluže kojeg je naslijedio Željko Babić.
Puno se očekivalo i od košarke, Eurobasket je označen povijesnom prigodom, posebno jer se skupina igrala i u Zagrebu. Dobro je krenulo na čelu priprema s Velimirom Perasovićem, a onda - raspad sistema. U osmini finala težak poraz od Češke (59:80) i rasplinuće snova o medalji i Olimpijskim igrama. Sve je donekle popravio uspjeh juniora (U-19) koji su osvojili srebro na SP-u izgubivši od favorita SAD-a i uspjeh Cedevite koja je osigurala Top 16 Eurolige.
11 odličja s prvih Europskih igara
Prve Europske igre u Bakuu također su donijele puno uspjeha hrvatskom sportu, s jednim zlatom, četiri srebra i šest bronci Hrvatska se smjestila u sredinu osvajača odličja. Posebna zanimljivost bila je činjenica da je od 11 odličja njih čak devet osvojeno u borilačkim sportovima, četiri u taekwon dou, tri u karateu, po jedno u boksu i hrvanju, te po jedno u streljaštvu i plivanju.
Karatistica Maša Martinović bila je najuspješnija hrvatska sportašica s osvojenim zlatom u kategoriji preko 68 kilograma.
Inače, u Bakuu je nastupilo 5.800 sportaša iz 50 zemalja, među kojima i 106 hrvatskih sportaša. O jačini Igara govori i nastup 150 osvajača olimpijskih odličja te gotovo 200 svjetskih prvaka.
Paraolimpijci opet uspješni
Hrvatski sportaši s invaliditetom nastavili su i ove godine svoju prepoznatljivu nisku uspjeha. Nastupili su na 66 natjecanja i osvojili 218 medalja, 86 zlatnih, 69 srebrnih i 63 brončane. Na svjetskim i europskim prvenstvima te svjetskim i europskim kupovima osvojili su 32 medalje, 15 zlatnih, 8 srebrnih i 17 brončanih.
Od većih rezultata posebno upamćena ostala su dva zlata garnirana svjetskim rekordima na SP-u u Dohi, Branimira Budetića u bacanju koplja te Mikele Ristoski u troskoku.
Sandra Paović je na EP-u u Danskoj osvojila također zlatno odličje, kao i par Anđela Mužinić - Helena Dretar Karić. (Denis FRANČIŠKOVIĆ)