Prošle godine u Poreču i Rovinju svaki drugi radnik bio je zaposlen u turizmu. Objavila je to Fina koja kaže da je Poreč prvi prema udjelu zaposlenih u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane u ukupnom broju zaposlenih s 52 posto, a Rovinj drugi s udjelom od 50,3 posto i to u usporedbi s ostalim hrvatskim gradovima i općinama s najvećim turističkim prometom, a to su još i Dubrovnik, Opatija, Pula, Split, Umag, Zadar i Zagreb te Medulin. Kako nadalje prenosi Fina, prema obrađenim podacima iz godišnjih financijskih izvještaja za 2016. godinu u navedenim gradovima i općini u toj je djelatnosti ukupno poslovalo 4.047 poduzetnika koji su imali 33.704 zaposlena te su ostvarili 14,1 milijardu kuna ukupnih prihoda. To je rezultiralo s 884,6 milijuna kuna neto dobiti. Kolika je snaga turizma u tih deset jedinica lokalne samouprave govori usporedba s ostatkom Hrvatske koji je lani u istom sektoru imao ukupno 9.189 poduzetnika sa 63.066 zaposlenih.
Dobit stalno raste
Promatrajući ukupne prihode svih turističko-ugostiteljskih poduzeća u tim gradovima i općini, najuspješnija je bila Valamar Riviera iz Poreča s ostvarenim ukupnim prihodima od 1,6 milijardi kuna. Prema istom kriteriju slijedi rovinjska Maistra s ukupnim prihodima od 955 milijuna kuna, dok je na trećem mjestu umaški Istraturist s 482 milijuna kuna ukupnih prihoda. Osim toga, sva tri društva na razini devet gradova i jedne općine u samom su vrhu prema broju zaposlenih.
"Najveći udio poduzetnika u toj branši u ukupnom broju poduzetnika imaju Dubrovnik (16,9 posto) i Rovinj (14,6 posto). Drugi su, nakon zagrebačkih, prema ukupnim prihodima poduzetnici Poreča. Njih 120 (udio 9,5 posto) zapošljavalo je 4.009 radnika (udio 52 posto) koji su ostvarili ukupne prihode u iznosu od 2,3 milijarde kuna (udio 48 posto). Poduzetnici u turističko-ugostiteljskoj djelatnosti sa sjedištem u Poreču imali su udio u neto dobiti poduzetnika Poreča od čak 91,2 posto. Usto, turistički poduzetnici u Poreču povećali su neto dobit u 2016. godini za 151 posto", prenijela je Fina podatke koji pokazuju iznimnu žilavost i snagu istarskog gospodarstva.
Iz financijskih izvještaja za prošlu godinu može se zaključiti da hotelijeri, osim brojčanih pokazatelja noćenja i dolazaka o čemu se stalno piše, ostvaruju značajne poslovne rezultate iskazane kroz dobit koja svake godine raste. No, osim jakih hotelijera koji su profitirali od lanjske, kako su je svi nazvali rekordno odlične turističke sezone, a ova bi trebala biti još bolja, po podacima se primjećuje da su mali i srednji poduzetnici koji se bave turizmom isto dobro prošli. Zahvaljujući stalnom rastu turizma, gospodarskim trendovima i pametnim investicijama, neki mali porečki obrtnici prerasli su u velike poduzetnike koji posluju na području cijele Istarske, ali i Primorsko-goranske županije. No, zahvaljujući turizmu ponovno cvate građevinarstvo, grade se novi hoteli, stambene zgrade, vile za odmor, trgovački centri, rastu razne uslužne djelatnosti i drugo.
Druga strana medalje
Premda su pokazatelji za turizam izvrsni, valja pogledati i drugu stranu medalje, jer o toj gospodarskoj grani ovise gotovo sve ostale. A valja spomenuti još jednu negativnu pojavu koja se dogodila tijekom posljednja dva desetljeća.
- Gledajući unatrag, prije devedesetih godina prošlog stoljeća isto je u turizmu bio zaposlen svaki drugi radnik u Poreču, ali radili su daleko duže nego danas. Nekad je većina bila zaposlena na neodređeno vrijeme cijele godine, a tijekom ljeta je radilo još i puno sezonaca, komentirao je Alfredo Golob, predsjednik porečke udruge iznajmljivača privatnog smještaja i već tri desetljeća vlasnik turističke agencije. No, onda su poduzeća počela propadati, rasla je nezaposlenost u Hrvatskoj, a usporedo s tim se, uz namjeru vlasnika poduzeća da još više profitiraju, ljude počelo zapošljavati sezonski na mjesec, dva, tri ili najviše šest mjeseci. Onda je uveden i status stalnog sezonca, a sve je to naposljetku rezultiralo da danas turizam nema više dovoljno radne snage zbog iseljavanja u druge zemlje. Golob kaže da se sad nešto pokušava promijeniti, produžavaju se ugovori o radu na devet mjeseci u godini, a sve kako bi ih se privuklo da dođu i dogodine.
- Danas ima jako puno sezonskih radnika. Nekad je puno više ljudi bilo u stalnom radnom odnosu nego sad. K tome, direktno ili indirektno svi ljudi kod nas ovise o turizmu, bilo da rade ili imaju trgovinu, građevinsku firmu ili neki uslužni obrt. Ne bi bilo dobro da se dogodi neka nesreća, havarija broda na moru ili bilo što drugo što bi ugrozilo turizam. Nekoć su se ljudi bavili i poljoprivredom, ali posljednjih 20 godina se većina preorijentirala na seoska domaćinstva koja pružaju usluge smještaja, usluživanja hrane i(li) degustaciju vlastitih poljoprivrednih proizvoda, mahom vina i maslinova ulja, zatim na izgradnju vila s bazenom ili nešto treće u čemu se daleko više zarađuje, komentirao je Golob. Dodaje da kad ne bi bilo turizma ne bi se gradili ni kupovali stanovi, ni iznajmljivali toliki apartmani, niti bi cvala trgovina. A da je tomu tako može se uvjeriti svatko tko bi sad napravio đir po gradu gdje je zatvorena većina butiga i ugostiteljskih lokala.
Aktualne investicije
Na kraju ćemo zaključiti da bi bilo dobro iskoristiti multiplikativnu moć turizma na druge djelatnosti, prvenstveno na uslužne i poljoprivredu, odnosno pokušati u što većoj mjeri plasirati istarske proizvode u hotele. O zdravstvenom turizmu se puno govori, što je izvrstan put u budućnost, s obzirom da podaci govore da Europa sve više stari i njeni budući umirovljenici visoke su platežne moći, pa će si moći priuštiti putovanja i liječničku skrb na visokoj razini. Na tom su tragu aktualne investicije u rovinjsku bolnicu za ortopediju i rehabilitaciju "Prim. dr. Martin Horvat" koja je ove godine izgradila medicinsko-terapijsku plažu za osobe sa slabijom pokretljivošću i koja planira realizirati i sportsko-lječilišni bazenski kompleks. (Tanja KOCIJANČIĆ)