Školstvo u Istarskoj županiji lani su obilježili brojni problemi, a po rijecima predsjednika Nezavisnog sindikata zaposlenih u srednjim školama Hrvatske Branimira Mihalineca, zbog nebrige lokalne vlasti nigdje kao u Istri ulaganja u obrazovanje i njegovu infrastrukturu nisu toliko mala. Tijekom posjeta Puli naveo je primjer siromašnije Varaždinske županije, gdje je adaptirano ili novoizgradeno 29 škola uz 23 školske dvorane te se sva nastava odvija u jednoj smjeni.
Iako je župan Ivan Jakovcic još prije cetiri godine osmislio plan "Istra znanja", po kojem bi, takoder, sve škole trebale raditi u jednoj smjeni te imati dvoranu za tjelesni odgoj, malo je toga ucinjeno te i dalje polovica nema dovoljno prostora za rad. U meduvremenu je donesen novi plan za srednje škole u Puli, gdje je situacija najteža jer samo jedna od deset škola ispunjava u potpunosti državni pedagoški standard. No, zasad postoji tek idejni projekt "Pulske srednje škole", Županija još ne zna kako sakupiti 260 milijuna kuna i u kojim ce se rokovima realizirati ovaj veliki projekt adaptiranja i gradnje novih školskih prostora.
Alarm za Glazbenu školu
A vremena nema. Naime, prošla je godina donijela veliku neizvjesnost Glazbenoj školi Ivana Matetica Ronjgova, kada je Uljanik najavio raskid ugovora o najmu svoje upravne zgrade. Županija je imala cetiri godine vremena da pronade rješenje za ovu školu, koja je od 2007. godine zbog oštecenja maticne zgrade morala u podstanarstvo. Umjesto toga, s planovima krecu u pet do 12, tek nakon što je Uljanik odlucio prodati upravnu zgradu i time iseliti ovu školu.
Kao jedinu soluciju Županija nudi svoj megalomanski plan po kojem ce Glazbena škola djelovati u tzv. žutoj školi. No, prvo treba iz nje iseliti Industrijsko-obrtnicku školu, za koju se pak moraju izgraditi novi prostori na Vidikovicu, gdje se danas nalazi praktikum, derutna hala kojoj prokišnjava krov. Sve ce biti spremno, nadležni uvjeravaju, do pocetka školske godine, iako nemaju još ni projekte ni osigurana sredstva.
Upravo zbog ovakvih nerealnih planova, u listopadu je organiziran veliki prosvjed djelatnika Glazbene škole, koji strahuju da ce završiti na ulici. Uskoro su svoje glasno ne odluci župana izrekli i nastavnici Industrijsko-obrtnicke škole, jer ne žele da ih se preseli u neuvjetne i opasne prostorije, no Županija ne odustaje od svojih namjera, a na upozorenja ravnatelja, školskog odbora i sindikata niti ne odgovara.
Veli Vrh - prevelik
Jedini znacajan projekt u školstvu u posljednjem desetljecu u Puli, težak cak 90 milijuna kuna - izgradnja Osnovne škole Veli Vrh na zgarištu stare - nakon niti godinu dana od otvaranja vrata pokazao se prepun nedostataka. Umjesto da je skromnijeg i funkcionalnijeg izgleda, škola zbog svojih staklenih površina u hodnicima kuha na 30 stupnjeva, dok klima-uredaji rade punom snagom, a troškovi struje lete u nebo. K tome, za "školu buducnosti", kako su je prozvali gradski oci, izdvojen je još milijun kuna zbog dodatnih radova.
Novcem se razbacivalo i prilikom uredenja okoliša ove škole, za što je otišlo vrtoglavih 3,7 milijuna kuna, a posao je povjeren tvrtki Agrofarmacija, koja unatoc višemilijunskim dugovima i neplacanju radnika i dalje dobiva primamljive poslove kojima dirigiraju lokalne vlasti.
Nezadovoljni studenti
Osim u Puli, prosvjedovalo se i u Zagrebu zbog prosvjetne politike državne vlasti koja je, unatoc protivljenju velikog dijela akademske zajednice, poslala u Sabor zakone o visokom školstvu i znanosti. Inicijativa Akademska solidarnost osnovana je na svim sveucilištima, ukljucujuci i pulsko, u borbi za autonomno sveucilište i znanost.
U srpnju je pokrenut i štrajk na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a zaredali su i štrajkovi solidarnosti u Puli, Zadru i Rijeci. Iako su trebali biti izglasani po hitnom postupku, zakoni nisu otišli na glasanje pa ce o reformi visokog školstva odlucivati nova Vlada.
Vruce je bilo na zagrebackom Filozofskom fakultetu i u jesen, kad su studenti danima blokirali ulaz u referadu tražeci da Ministarstvo svim redovitim studentima omoguci besplatan upis. Zajedno sa studentima Fakulteta politickih znanosti blokirali su ulaz u zgradu Ministarstva, cime su simbolicno prosvjedovali protiv placanja školarina i komercijalizacije školstva.
Nezadovoljstvo studenata jasno je i kad se vide rezultati Eurostudenta, istraživanja koje se provodi u 25 zemalja, koje je pokazalo da školarine u Hrvatskoj iznose izmedu 750 i 1.250 eura, a u Europi od 500 do 1.000 eura.
Groznica završnog ispita
Dolaskom drugog polugodišta u srednjim školama raste ispitna groznica medu novom generacijom maturanata. Približava se državna matura na koju se lani u prvom roku prijavilo 31.214 ucenika, od kojih 11.970 ucenika gimnazija i 19.244 cetverogodišnjih strukovnih i umjetnickih škola. Upravo su strukovnjaci ove zime ponovno pokazali da se ne slažu s nacinom provodenja državne mature te su organizirali prosvjed i u Puli.
Upozoravaju da su mnogi fakulteti postrožili kriterije upisa tražeci položenu višu razinu ispita, a to se gradivo ne uci u strukovnim školama. Time se dolazi do apsurdne situacije, vele srednjoškolci, da oni koji su se školovali za, primjerice nutricionista, ne mogu upisati fakultet istog naziva jer je ispit s državne mature prilagoden gimnazijalcima.
Novi ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanovic najavio je brojne novosti koje ce uvesti u školstvo - obaveznu informatiku, gradanski odgoj, seksualni odgoj, besplatno školovanje i ne samo placene školarine, nego i smještaj u ucenicke i studentske domove te besplatne udžbenike... Novosti koje to baš i nisu jer je slicno vec pokušao i bivši ministar iz Vlade Ive Sanadera, Dragan Primorac, koji je potom doživio fijasko.