Stanovnici Europske unije, koji su građani neke zemlje izvan Unije, češće su nezaposleni od Europljana. Prema podacima Eurostata, stopa nezaposlenosti nedržavljana EU-a u dobi od 20 do 64 godine lani je iznosila 21,3 posto, dok je stopa nezaposlenosti državljana Unije bila na razini 10 posto. Stopa zaposlenosti nedržavljana EU-a, koji žive u nekoj od 28 zemalja članica, lani je bila 56,1 posto. Istovremeno, stopa zaposlenosti državljana članice Unije iznosila je 68,9 posto.
Nedržavljani EU-a, pritom, rjeđe imaju stalan posao. Privremeno zaposlenje tako ima prosječno 12,4 posto državljana, odnosno 18,6 posto stranaca u nekoj članici Unije.
A kada se preciznije pogledaju podaci o zaposlenju stranih državljana, ispada da 16,4 posto građana neke druge zemlje članice EU-a radi na privremenim poslovima, odnosno 20,2 posto nedržavljana Unije.
Još je viši udio onih koji tek povremeno rade. Među nedržavljanima EU-a čak ih 27,5 posto tek povremeno rade.
Unutar zemalja članica, međutim, velike su razlike. Tako Švedska bilježi najveći jaz te je stopa zaposlenosti nedržavljana Unije u toj zemlji 50,2 posto dok je stopa zaposlenosti državljana 81,3 posto ili 31,1 postotni bod viša.
U Belgiji je stopa zaposlenosti nedržavljana EU-a niža 28,8 posto, Nizozemskoj 26,8, Francuskoj 22, Finskoj 20,5 te Njemačkoj 20,2 postotna boda. No, ima i suprotnih situacija.
Tako je na Cipru stopa zaposlenosti nedržavljana EU-a 7,5-postotnih bodova viša te iznosi 74,3 posto. Slična situacija, ali s nešto blažim razlikama, bilježi se u Češkoj, Litvi i Italiji.
Podaci Eurostata pokazuju i da migranti iz neke druge članice Unije imaju višu stopu zaposlenosti od građana države koja se promatra. Stopa zaposlenosti europskih migranata je u prosjeku 70,9 posto, dok je stopa zaposlenosti državljana zemlje koja se promatra prosječno 68,9 posto. (G. GALIĆ/NL)