Nedržavljani EU-a rjeđe imaju stalan posao

Isteklo je pravo korištenja fotografije
Isteklo je pravo korištenja fotografije

Stanovnici Europske unije, koji su građani neke zemlje izvan Unije, češće su nezaposleni od Europljana. Prema podacima Eurostata, stopa nezaposlenosti nedržavljana EU-a u dobi od 20 do 64 godine lani je iznosila 21,3 posto, dok je stopa nezaposlenosti državljana Unije bila na razini 10 posto. Stopa zaposlenosti nedržavljana EU-a, koji žive u nekoj od 28 zemalja članica, lani je bila 56,1 posto. Istovremeno, stopa zaposlenosti državljana članice Unije iznosila je 68,9 posto. 

Nedržavljani EU-a, pritom, rjeđe imaju stalan posao. Privremeno zaposlenje tako ima prosječno 12,4 posto državljana, odnosno 18,6 posto stranaca u nekoj članici Unije.

A kada se preciznije pogledaju podaci o zaposlenju stranih državljana, ispada da 16,4 posto građana neke druge zemlje članice EU-a radi na privremenim poslovima, odnosno 20,2 posto nedržavljana Unije.

Još je viši udio onih koji tek povremeno rade. Među nedržavljanima EU-a čak ih 27,5 posto tek povremeno rade. 

Unutar zemalja članica, međutim, velike su razlike. Tako Švedska bilježi najveći jaz te je stopa zaposlenosti nedržavljana Unije u toj zemlji 50,2 posto dok je stopa zaposlenosti državljana 81,3 posto ili 31,1 postotni bod viša.

 U Belgiji je stopa zaposlenosti nedržavljana EU-a niža 28,8 posto, Nizozemskoj 26,8, Francuskoj 22, Finskoj 20,5 te Njemačkoj 20,2 postotna boda. No, ima i suprotnih situacija.

Tako je na Cipru stopa zaposlenosti nedržavljana EU-a 7,5-postotnih bodova viša te iznosi 74,3 posto. Slična situacija, ali s nešto blažim razlikama, bilježi se u Češkoj, Litvi i Italiji.

Podaci Eurostata pokazuju i da migranti iz neke druge članice Unije imaju višu stopu zaposlenosti od građana države koja se promatra. Stopa zaposlenosti europskih migranata je u prosjeku 70,9 posto, dok je stopa zaposlenosti državljana zemlje koja se promatra prosječno 68,9 posto. (G. GALIĆ/NL)


Podijeli: Facebook Twiter