Iako je u primjeni nepuna dva i pol mjeseca, novi, s europskim zakonodavstvom uskladen Zakon o radu, izaziva cijeli niz nedoumica kod sindikata i poslodavcima.
Vrhunac zakonodavne nelogicnosti na vlastitoj su koži osjetili vatrogasci koji bi zbog odredbi o radnom vremenu, posebice nocnom, mogli doci u situaciju da napuste teren usred intervencije. U slicnom su problemu i neke druge profesije u kojima je radno vrijeme rasporedeno u smjenama od 12 sati. Dio zaposlenih u zdravstvu, poštanskoj djelatnosti, ali i na željeznici takoder bi zbog ove odredbe mogli doci u poziciju napuštanja radnog mjesta zbog poštivanja zakona.
Da bi se u vatrogastvu ispoštovale odredbe o radnom vremenu, trebalo bi zaposliti pet tisuca novih vatrogasaca. Dodatne radnike trebao bi zaposliti zdravstveni sustav, pošte i željeznica. Poslodavac je, smatraju vatrogasci, trebao propisati izuzetke od zakonske odredbe o radnom vremenu, a tim više jer nigdje u Europi ta služba ne radi u smjenama od osam sati, kako iz novog ZOR-a proizlazi da bi trebali raditi.
U praksi je nejasno i kako izracunati godišnji odmor. Uskladujuci se s Europom, Hrvatska je propisala najkrace trajanje godišnjeg odmora od cetiri tjedna. Naizgled jasna situacija, u praksi se komplicira jer se ne zna na koji ce se nacin tjedni godišnjeg odmora pretvarati u dane godišnjeg s obzirom na nemaju svi jednak tjedni raspored radnog vremena.
I kod rada na odredeno vrijeme ima nedoumica. Tako je nejasno na koji ce se nacin trogodišnji rok za takvu vrstu rada primjenjivati na radnike koji su ugovor na odredeno sklopili prije stupanja novog zakona na snagu. Ta pitanja, ali i cijeli niz drugih, poput naknade place za neiskorišteni godišnji odmor, preraspodjele radnog vremena, trebat ce dodatno objašnjavati.